Opus Dei

Čovjek je jedino stvorenje koje je sposobno znati i voljeti izvan onoga što je materijalno i konačno. Ako nam je Bog dao duh, to je zato da ga upoznamo i ljubimo: stvaranje čovjeka na sliku Božju podrazumijeva mogućnost ostvarenja odnosa u kojem postoji međusobna komunikacija. Ljudsko biće, kao slika Božja i dionik Njega koji je ljubav, biće je sposobno za ljubav.

Opravdano je pitati se o mogućnosti i učinkovitosti božanskih intervencija u našem svijetu. Svakodnevno prihvaćanje providnosti je čin teološke nade, koji ne isključuje odgovorno življenje slobode, koja je dio Božjeg plana. Providnost vodi kršćanina do stava sinovskog povjerenja u Boga u svim okolnostima.

Stvaranje je otajstvo vjere i razumu dostupna istina. Bog je sve stvorio »ne da poveća svoju slavu, nego da je pokaže i priopći«. Spoznaja i divljenje božanskoj moći, mudrosti i ljubavi vode čovjeka do stava poštovanja, klanjanja i poniznosti, do toga da živi u Božjoj prisutnosti znajući da je on njegovo dijete.

Bog se čovjeku malo-pomalo objavljivao i njegova objava je kulminirala utjelovljenjem. Krist je ustanovio Crkvu, koja čuva uspomenu na njega i prikazuje ga kao onoga koji je, nakon što je živio na ovom svijetu, uskrsnuo i zauvijek ostao među nama. A tu zadaću, nadahnuta Duhom Svetim, vrši čuvanjem Božje riječi, sabrane u Svetom pismu, usmenom Predajom i poučavanjem kako kršćanski živjeti u svakom vremenu (Magisterij).

U čovjeku postoji prirodna želja da potpuno spozna Boga, ali tu želju ne može ostvariti bez Božje pomoći. Bog se objavio kao osobno i trojstveno biće kroz „povijest spasenja” koja je sabrana u Bibliji. Ovom objavom Bog želi ljudima ponuditi mogućnost da žive u zajedništvu s njim, kako bi mogli sudjelovati u njegovim dobrima i njegovom životu i tako postići sreću.

U dubini ljudske duše nailazimo na čežnju za srećom koja upućuje na nadu za domom, za vječnom domovinu. Pripadamo ovom svijetu, ali čeznemo za vječnim, čeznemo za Bogom. Za Bogom kojeg možemo sa sigurnošću spoznati kao počelo i kraj svemira i kao konačno dobro, počevši od svijeta i čovjeka.

Društvene potrebe, građanska prava i dužnosti, međunarodni odnosi, razgovori i političko djelovanje pozivaju kršćane, djecu jednoga Oca, da budu ˝aktivno, slobodno i odgovorno prisutni u javnom životu˝ (Sv. Josemaria).

Razmatranja na božansku i ljudsku ljubav tijekom ove Godine obitelji koja završava 26. lipnja.

Sažeci kršćanske vjere. Možemo li postojanje Boga shvatiti samo razumom? Postoji nekoliko glavnih putova za shvaćanje postojanja Boga? Mogu li savjest i ljudska sloboda biti putovi osobnom Bogu koji nas voli? Ovo su neka pitanja o kojima se raspravlja u ovom sažetku katoličkog učenja.

Sažeci kršćanske vjere. Krepost vjere je nadnaravna krepost koja se temelji na čvrstom prihvaćanju onoga što nam je Bog objavio.