Papa je izabrao za naslov svoje prve enciklike riječi evanđelista Ivana: „Deus caritas est“, Bog je ljubav (kako je to prevedeno u skoro svakoj verziji evanđelja). Je li milosrđe (caritas) isto što i ljubav? Djelomično jest, no djelomično nije. Katekizam katoličke Crkve podsjeća da je milosrđe vrlina koja nam omogućuje da volimo Boga i svoje bližnje kao samoga sebe zbog Božje ljubavi. Također tvrdi da „milosrđe osigurava i čisti naš ljudski kapacitet za ljubav“.
To je zato što ljudska bića trebaju voljeti i biti voljena. Kada je vjerna, uzvraćena i čista, ljubav je najdublja čežnja srca. Čitavo naše postojanje se sastoji od traženja prave ljubavi, borbe da nadiđemo prepreke koje se nalaze pred nama i u nama.
Isus Krist je punina Otkrivenja: U Njemu poznajemo Boga; u Njemu potpuno spoznajemo čovjeka, kao što nas uči Drugi vatikanski koncil i kako je papa Ivan Pavao II često ponavljao. U Kristu otkrivamo naš poziv i našu veličinu. Milosrđe je osnovni dio tog otkrića, ljubav je ta koju Isus oplemenjuje i očišćuje. Jer zajedno sa svojom Ljubavi donio je gaudium cum pace, radost i mir.
Riječ ljubav je doživjela neku vrstu inflacije: Možda je previše koristimo, nekad misleći na kratkotrajni osjećaj, ili čak, kako Papa navodi, na manifestacije egoizma. Ali s riječju milosrđe dogodilo se nešto kao semantička restrikcija: koristimo je možda premalo, samo kada govorimo o određenim aktivnostima koje drugi čine u posebnim slučajevima. Ali milosrđe nije nešto izvanredno; to je dio kršćanskog identiteta: „Po tome će vas prepoznavati kao moje učenike, ako imate ljubavi za druge“, rekao je Gospodin. Pogani su na taj način prepoznavali kršćane: „Gle kako vole jedni druge“, govorili su. Kršćanska ljubav je jedna moralna sklonost koja se izražava na vrlo različite načine. Milosrđe znači služenje, razumijevanje, utjeha, slušanje, osmjeh, druženje, ispravljanje, ohrabrivanje, traženje oprosta i opraštanje, davanje i primanje. Milosrđe se širi u koncentričnim krugovima, od osobnog odnosa prema cijelom društvu.
Supružnička ljubav je u obitelji temeljna. Ona stvara okolinu u kojoj se rađa život; dom gdje nova bića primaju ljubav; klimu u kojoj osobe postižu zrelost.
Milosrđe obogaćuje svijet rada: izvršavanje svog posla u skladu s Evanđeljem znači izvršavanje posla zbog ljubavi, sa željom da se služi, misleći na druge. Posvećivanje posla je isto što i pretvoriti ga u izraz ljubavi prema Bogu i prilika da sebe darujemo drugima obavljajući posao pravedno i milosrdno.
Reljef Crkve postaje ljepši ovim svijetlim mjestima: mjestima gdje se kršćani trude raditi i služiti zbog ljubavi. Dovoljno je sjetiti se Afrike, kontinenta kojem je potrebna najveća suradnja. Tamo Crkva pokazuje svoju ljubav kao osnovni dio svoje misije, „kao ckrveni čin“, kako je Papa rekao. Milosrđe promovira velikodušnost, neravnodušnost prema tuđim potrebama. Ovako Sveti Otac sažima proces širenja milosrđa: „Ljubav je božanska jer dolazi od Boga i ujedinjuje nas s Bogom; kroz taj proces ujedinjenja, transformira nas u jedno Mi koje nadilazi podjele i čini da postajemo jedno, dok na kraju Bog ne postane „sve u svemu“ (1 Kor 15, 28). To je ono što objašnjava trajnu mladost Crkve.
Ključ za novu evangelizaciju je također ukorijenjen u milosrđu. U osnovi, zadatak širenja Evanđelja se sastoji od upoznavanja velikog broja ljudi sa kršćanskim milosrđem tako da se njihov um otvori svijetlu vjere putem susreta s jezikom ljubavi, univerzalnim jezikom koji svi mi možemo razumjeti. Jer, kako piše sveti Pavao, vjera djeluje putem milosrđa.
Sv. Josemaría Escrivá izražava bit: „Temeljni apostolat koji mi kršćani moramo ostvariti u svijetu, najbolji način na koji svjedočimo vjeru, je klima autentičnog kršćanstva, prisutna u Crkvi“.
Na Posljednjoj večeri, Krist je nazvao nalog o milosrđu „novim“: „dajem vam novu zapovijed, da volite jedni druge kao što sam ja volio vas“. Tada je to bilo novo, i nastavlja biti novo danas, za sve, 2000 godina kasnije. Ako encikliku čitamo i razmatramo s jednom zdravom znatiželjom onoga koji otkriva nešto novo, s otvorenim umom i srcem, naći ćemo u njoj trajnu novost ovog divnog Otkrivenja: Bog je ljubav, ljubav koja obasjava svakoga čovjeka i sve ljude.
Tako će se ispuniti želja Benedikta XVI: da ova enciklika „prosvijetli i pomogne naš kršćanski život“.
Javier Echevarría
Prelat Opusa Dei