Sažetak
1. Što znači biti svetac?
Biti svetac sinonim je za biti blagoslovljen, blažen, sretan. Svetost je Božji dar koji ispunjava sve ljudske težnje; to je punina kršćanskog života koja se sastoji u sjedinjenju s Kristom, učenju živjeti kao djeca Božja milošću Duha Svetoga i življenju savršenstva ljubavi.
„Svetost, punina kršćanskog života sastoji se u sjedinjenju s Kristom, u življenju njegovih otajstava, u prisvajanju njegovog primjera, njegovih misli, njegovog ponašanja. Svetost se mjeri veličinom koju Krist postiže u nama, mjerom u kojoj, snagom Duha Svetoga, cijeli svoj život oblikujemo po njegovu. To znači biti poput Isusa, kako sveti Pavao potvrđuje: „Jer one koje je unaprijed poznao, te je predodredio da budu suobličeni slici Sina njegova“ (usp. Rim 8,29) (Benedikt XVI., opća audijencija, 13. travnja 2011.).
Razmatrajmo sa svetim Josemarijom
- Svetost ne znači ništa drugo nego sjedinjenje s Bogom; veću intimnost s Gospodinom, više svetosti. (Ljubiti Crkvu, 5)
- Koliko si novoga otkrio! – Ipak si na mahove naivan, misliš da si vidio sve, da si već u sve upućen... S vremenom, dodirnut ćeš vlastitim rukama jedinstvena i neizmjerna bogatstva Gospodnja koja će ti uvijek pokazivati “novine”, ako budeš uzvraćao ljubavlju i tankoćutnošću: i tada ćeš shvatiti da si na počecima puta, jer se svetost sastoji u poistovjećivanju s Bogom, s tim našim Bogom, koji je neizmjeran i neiscrpiv. (Brazda, 655)
- Ne zaboravite da svetac nije onaj koji nikad ne padne, već onaj koji nikad ne propusti, ponizno i sa svetom tvrdoglavošću, da ustane. (Prijatelji Božji, 131)
2. Tko može biti svetac?
Svi smo pozvani biti sveti živeći svoje živote s ljubavlju i svjedočeći u svemu što činimo, gdje god se nalazimo.
Svetost je univerzalni poziv, što znači da je upućena svim ljudima. Sam Bog nam je rekao: "Budite sveti, jer ja sam svet" (1 Pt 1,16), a njegov Sin nas je podsjetio: "Budite savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski" (Mt 5,48).
„Svi Kristovi vjernici, bez obzira na njihov rang ili status, pozvani su na puninu kršćanskog života i na savršenstvo ljubavi; tom svetošću kao takvom promiče se ljudskiji način života u ovom zemaljskom društvu“ (Lumen Gentium, br. 40). „Kršćanski vjernici su oni koji su, budući da su utjelovljeni u Krista po krštenju, postali Božji narod [...] i pozvani su vršiti poslanje koje je Bog povjerio Crkvi da ga ispuni u svijetu“ (Katekizam Katoličke Crkve, br. 871).
Papa Franjo objašnjava: „Svi smo pozvani biti sveti živeći svoje živote s ljubavlju i svjedočeći u svemu što činimo, gdje god se nalazimo. Jeste li pozvani na posvećeni život? Budite sveti živeći svoju predanost s radošću. Jeste li u braku? Budite sveti voleći i brinući se za svog muža ili ženu, kao što Krist čini za Crkvu. Zarađujete li za život radom? Budite sveti radeći s integritetom i vještinom u službi svoje braće i sestara. Jeste li roditelj ili baka ili djed? Budite sveti strpljivo podučavajući mališane kako slijediti Isusa. Jeste li na položaju vlasti? Budite sveti radeći za opće dobro i odričući se osobne koristi“ (Gaudete et Exultate, br. 14).
Možemo se pitati mogu li oni koji nisu kršteni biti sveci. Kao što znamo, Bog ljubi sva svoja stvorenja i njegovo milosrđe doseže sve njih. Ako osoba koja nije mogla primiti dar krštenja živi ispravno, prema redu savjesti i ljubavi, može postići puno sjedinjenje s Božjom ljubavlju po Božjoj pravednosti i milosrđu. "Budući da je Krist umro za sve i budući da su svi ljudi doista pozvani na jednu te istu sudbinu, koja je božanska, moramo smatrati da Duh Sveti svima nudi mogućnost da budu dionici pashalnog otajstva, na način poznat Bogu" (Katekizam Katoličke Crkve, br. 1260). Istovremeno, trebali bismo biti svjesni da u Crkvi nalazimo redovna i potrebna sredstva za spasenje, za svetost, za postizanje neba.
Razmatrajmo sa svetim Josemarijom
- Svetost je za sve, ne samo za privilegirane: ne sastoji se u postizanju izvanrednih podviga, već u ispunjavanju s ljubavlju malih svakodnevnih dužnosti. "Želiš li zaista biti svet? - Ispunjaj malu dužnost svakoga časa: čini ono što ti je dužnost i uživi se u ono što činiš." (Put, br. 815)
- «Velika» se svetost sastoji u ispunjavanju «malih dužnosti» svakoga trenutka. (Put, br. 817)
- Pazi dobro: na svijetu je puno muškaraca i puno žena, i Učitelj ne propušta pozvati nijedno od njih. Poziva ih na jedan kršćanski život, na život svetosti, na život izabranih, na život vječni. (Kovačnica, br. 13).
- Neki od vas bi mogli pomisliti da se obraćam samo na odabrane. Ne dopustite da vas poticaji kukavičluka ili lagodnog načina života tako lako zavaravaju. Umjesto toga, osjetite kako Bog potiče svakoga od vas da postanete drugi Krist, ipse Christus, sam Krist. Jednostavno rečeno, Bog nas potiče da svoja djela uskladimo sa zahtjevima naše vjere. Jer naša svetost, svetost kojoj bismo trebali težiti, nije svetost drugog reda. Takva stvar ne postoji. Glavna stvar koju se od nas traži, a koja je toliko u skladu s našom prirodom, jest ljubiti: 'ljubov je veza savršenstva'; ljubav koja se treba prakticirati točno onako kako sam Gospodin zapovijeda: 'Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svom pameću svojom', ne zadržavajući ništa za sebe. To je ono što svetost znači. (Prijatelji Božji, br. 6)
3. Kako možemo postati sveti?
Da bismo bili sveti, potrebno je slobodno i ponizno prihvatiti Božju milost, surađujući s našim naporom da dopustimo da nas On preobrazi. Nije stvar u tome da sve radimo dobro, da budemo savršeni ili da postignemo određene ciljeve ili ideale, već u tome da se trudimo živjeti svaki dan sve više i više ujedinjeni s Bogom. Na taj će način sva naša djelatnost, naše misli, naše želje biti usmjerene prema ljubavi koju nas je Isus naučio: „Ljubi Gospodina, Boga svoga, svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svom pameti svojom... Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!“ (Mt 22,37.39)
Ova zapovijed je sažetak kršćanske svetosti, a uobičajena sredstva za njezino postizanje nalaze se u Crkvi, u kojoj je pohranjena punina sredstava spasenja. U njoj milošću Božjom stječemo svetost (vidi Katekizam Katoličke Crkve, br. 824), koja nam je dana po Riječi i sakramentima.
„Svaki vjernik treba dragovoljno slušati Božju riječ i prihvatiti Njegovu volju te treba dovršiti ono što je Bog započeo vlastitim djelovanjem uz pomoć Božje milosti. Ta djela sastoje se od korištenja sakramenata, a na poseban način euharistije, čestog sudjelovanja u svetom činu liturgije, predanosti molitvi, samoodricanju, živom bratskom služenju i stalnom vježbanju svih kreposti. Jer ljubav, kao veza savršenstva i punine zakona, vlada nad svim sredstvima postizanja svetosti i daje život tim istim sredstvima. Ljubav je ta koja nas vodi do našeg konačnog cilja“ (Lumen Gentium, br. 42).
Drugim riječima, Bog nas vodi prema svetosti. Da bismo slijedili Njegovu volju, Njegov put, potrebna je pomoć milosti, budući da čovjek to ne može sam. Milost se stječe kroz sakramente - krštenje, euharistiju, potvrdu, ispovijed - kako bi se živjela prva zapovijed ljubavi. Život kršćanina koji želi postići svetost imat će kao kompas ljubav, iskrenu ljubav prema Bogu i drugima. Ta ljubav, ta dobrota, materijalizira se u molitvi (suočavanju s Bogom) i u življenju vrlina (nastojanju da se služi bližnjemu, a ne sebi).
„Ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu je ono što ukazuje na pravog Kristovog učenika“ (Lumen Gentium, br. 42).
Razmatrajmo sa svetim Josemarijom
- Cilj koji vam stavljam pred nos, ili bolje rečeno, koji je Bog zacrtao za sve nas, nije iluzoran ili nedostižan ideal. Mogao bih vam navesti mnoge konkretne primjere običnih muškaraca i žena, baš poput vas i mene, koji su sreli Isusa prolazeći quasi in occulto, na onome što se činilo sasvim običnim raskrižjima u njihovim životima, i odlučili su ga slijediti, s ljubavlju prihvaćajući svoj svakodnevni križ. (Prijatelji Božji, 4)
- Odvažnost! Ti… možeš. - Zar ne vidiš što je učinila milost Božja s onim Petrom pospancem, zatajivačem i kukavicom… s onim Pavlom progoniteljem, mrziteljem, tvrdokornim? (Put, 483)
4. Tko su sveci Crkve?
Svetac u Crkvi svjedok je Božje ljubavi u svijetu i stoga ima preobražavajući učinak na društvo.
„Kanonizacijom nekih vjernika, tj. svečanim proglašavanjem da su prakticirali herojske kreposti i živjeli u vjernosti Božjoj milosti, Crkva prepoznaje snagu Duha svetosti u sebi i podržava nadu vjernika predlažući im svece kao uzore i zagovornike. Sveci su oduvijek bili izvor i počelo obnove u najtežim trenucima povijesti Crkve“ (Katekizam Katoličke Crkve, 828).
Kroz stoljeća Crkva je prinosila na nasljedovanje, štovanje i zazivanje vjernika neke muškarce i žene, koji su se isticali sjajem svoje ljubavi i drugim evanđeoskim krepostima.
Razmatrajmo sa svetim Josemarijom
- Sveci nisu bili nakazna bića; nisu bili slučajevi da ih proučava kakav moderni liječnik. Bili su normalni: od tijela kao što je tvoje. I pobijediše. (Put, 133)
- Naš Gospodin nas poziva, u našem sadašnjem stanju, da dijelimo njegov život i potrudimo se biti sveti. Znam da svetost može zvučati kao prazna riječ. Previše ljudi misli da je nedostižna, nešto što ima veze s asketskom teologijom - ali ne i pravi cilj za njih, živa stvarnost. Prvi kršćani nisu tako razmišljali. Često su koristili riječ "svetac" kako bi se međusobno opisali na vrlo prirodan način: "pozdrav svim svecima"; "moj pozdrav svakome od svetaca u Isusu Kristu". (Susret s Kristom, 96)
- Začudilo te što sam odobrio nedostatak «jednoličnosti» u tom apostolatu gdje ti radiš. I rekoh ti: Jedinstvo i raznolikost. - Treba da budete tako različiti kao što su različiti sveci na nebu, jer svaki pojedini ima svoja osobna i posebna obilježja. - I, također, tako podjednaki jedan drugomu kao sveci, koji ne bi bili sveci da se svaki od njih nije poistovjetio s Kristom. (Put, 947).