Pitanja i odgovori o redovnom Generalnom kongresu (2025.)

Nudimo neka pitanja i odgovore koje je pripremio Komunikacijski ured Opusa Dei u vezi s 10. redovnim generalnim kongresom koji će se održati od 23. travnja do 5. svibnja 2025.

15.04.2025.

Pitanja i odgovori o redovnom Generalnom kongresu 2025.

Ostala pitanja i odgovori

O motu proprio Ad charisma tuendum (vidi ovdje)
O motu propriju o osobnim prelaturama (vidi ovdje)

O redovnom Generalnom kongresu

Što je redovni Generalni kongres i kada su se održavali prethodni?

Prema Statutu Opusa Dei, redoviti kongresi su sastanci koji se održavaju svakih osam godina da se ocijeni postignuti rad i daju smjernice za evangelizacijsko djelovanje članova Opusa Dei, svećenika i laika (muškaraca i žena, oženjenih i neoženjenih). Također se obnavljaju imenovanja Glavnog vijeća i Središnjeg savjetodavnog vijeća.

Posljednji redovni generalni kongres Opusa Dei (IX.) održan je nakon općeg izbornog kongresa u siječnju 2017., na kojem je, nakon smrti prelata, monsinjora Javiera Echevarríe, monsinjor Fernando Ocáriz izabran, a potom imenovan prelatom Opusa Dei od strane pape Franje. Dana 14. veljače 2017. mons. Ocáriz objavio je pismo s glavnim zaključcima Kongresa. Prethodni Generalni kongres (VII.) održan je u travnju 2010. godine.

Kojim će se temama baviti redovni Generalni kongres 2025.?

Prelat Opusa Dei je objasnio (poruka od 25. siječnja) da će dvije glavne teme biti: dublje proniknuti u predložene izmjene Statuta koje je zatražila Sveta Stolica i proučiti zaključke Regionalnih skupština koje su se održale tijekom prošle godine u svim teritorijalnim okvirima Djela.

Kako se odvija Kongres?

Kongres se održava u dvije sesije, jedna za muškarce i jedna za žene, sa sličnim programom. U prvom dijelu kongresa Prelat informira sudionike o apostolskom i formativnom radu od posljednjeg redovnog Generalnog kongresa i provedbi smjernica navedenih u gore navedenom pismu iz veljače 2017. Posebno će se predstaviti status rada na reviziji Statuta Opusa Dei, koji će potom biti dostavljen Svetoj Stolici na odobrenje.

Drugi dio kongresa bit će posvećen proučavanju zaključaka i prijedloga koji proizlaze iz regionalnih skupština održanih u svim izbornim jedinicama prelature tijekom 2024. godine. Zatim će se izraditi dokument sa zaključcima i predati kongresmenima i kongresnicama na glasovanje.

Nadalje, na svakom zasjedanju, sve pozicije u Općem vijeću i Središnjem savjetodavnom vijeću Opusa Dei se revidiraju (imenuju ili obnavljaju) putem prijedloga Kongresu od strane Prelata. Nakon završetka Kongresa, Prelat i njegova središnja tijela nastavljaju s preispitivanjem svih upravljačkih pozicija na regionalnoj razini.

Tko je pozvan?

Pozivaju se svi kongresmeni, muškarci i žene, imenovani kako je navedeno u Statutu (br. 130, § 2 i 133, § 3). Da biste bili član Kongresa, morate imati najmanje 32 godine i biti stalni član Prelature najmanje 9 godina. Imenuje ih Prelat među članovima zemalja u kojima Djelo vrši svoj apostolat, uz presudni glas središnjih upravnih tijela (Vijeće za muškarce, Savjetodavno vijeće za žene) i uzimajući u obzir mišljenja jedinice porijekla. Svi kongresmeni su punopravni članovi, a velika većina je obavljala ili trenutno obavlja upravljačke poslove u Prelaturi u različitim jedinicama. To olakšava svijest o apostolskim izazovima mjesta gdje žive i djeluju. Drugi obavljaju svoje profesije u različitim područjima društva, bez obnašanja rukovodećih ili upravljačkih pozicija.

Druge vjernike Prelature također može pozvati Prelat kao stručnjake, s pravom glasa, ili bez prava glasa (br. 130, § 4).

Broj kongresmena koji sudjeluju je 279, 127 žena (45,5%) i 152 muškarca (54,5%). Dolaze s pet kontinenata: Afrike (6,8%), Amerike (37,3%), Azije (5,7%), Europe (48,7%) i Oceanije (1,4%). Ovaj omjer odgovara ukupnom broju vjernika Opusa Dei koji žive na dotičnim kontinentima. Nazočit će 95 svećenika, što predstavlja 34% kongresmena. Što se tiče dobi sudionika, najmlađa kongresnica ima 37 godina, a najstarija 91 godinu.

O regionalnim skupštinama

Jedna od tema Kongresa tiče se regionalnih skupština: Što su to skupštine?

Regionalne skupštine, ili radni tjedni, alat su predviđen u Statutima Opusa Dei (nn. 162-170) za proučavanje najrelevantnijih tema za formaciju i apostolsko poslanje članova Djela određene regije i u vremenu koje je proteklo od prethodne skupštine (br. 162). Održavaju se svakih deset godina, a saziva ih regionalni vikar po nalogu prelata (br. 164). Oni su savjetodavni instrument koji omogućuje prikupljanje razmišljanja i mišljenja svih ljudi Djela za promicanje apostolskog rada u svakoj zemlji i u svakom povijesnom trenutku.

Početna faza, u kojoj se potiče široko sudjelovanje, sastoji se od pripreme iskustava, sugestija, prijedloga itd., od strane vjernika Prelature, suradnika i prijatelja, o predloženoj temi (br. 167).

Po završetku početne faze, koja mora trajati najmanje dva mjeseca, započinje faza kompilacije i sinteze svih danih prijedloga, kao i prijedloga onih koji sudjeluju u završnoj fazi, u svrhu pripreme radnog dokumenta za završni sastanak. (br. 168).

Nakon najmanje mjesec dana počinje zaključna faza, sastankom licem u lice pozvanih (br. 166) pod predsjedanjem prelata ili njegovog izaslanika (br. 165).

Zaključci sabora šalju se prelatu (br. 169); od velike su važnosti za pripremu redovnih generalnih kongresa, koji se održavaju svakih osam godina kako bi se proučilo stanje Prelature i predložili postupci za svaku regiju(br. 133).

Kada se započelo s regionalnim skupštinama?

Opis samih početaka sabran je u članku „Radni tjedni u godinama osnivanja” objavljenom u časopisu Studia et Documenta Povijesnog instituta San Josemaría.

Sveti Josemaría sazvao je prve radne tjedne 1943. u Madridu, na kojem je sudjelovalo 16 osoba. U slučaju žena, prva se regionalna skupština dogodila 1948. Od tada se redovito održavaju u svakoj regiji.

Kako sudjelovati u regionalnim skupštinama?

Sveti Josemaría je od samog početka shvatio važnost svačijeg sudjelovanja, a to je izraženo u broju 167 Statuta. Svaka regija uspostavlja vlastitu metodu i metodologiju sudjelovanja, koja je strukturirana oko različitih modaliteta: razgovora, aktivnosti obuke, grupnih sastanaka itd., tako da svatko ima priliku sudjelovati.

Jesu li regionalne skupštine 2024. imale neki tematski fokus?

Regionalne skupštine održane 2024. godine nosili su naziv „Put do stote obljetnice rada“. Cilj je bio potaknuti promišljanje među članovima Opusa Dei, njegovim suradnicima i prijateljima o projektima evangelizacije u nadolazećim godinama, o tome kako pridonijeti da se iz duha Opusa Dei odgovori na izazove sadašnjeg vremena i kako proslaviti stotu obljetnicu na svakom mjestu (početak 2028.). Zapravo, doprinosi sudionika temeljili su se na dokumentu "Putovanje prema stotoj obljetnici rada. Produbljivanje karizme i obnavljanje naše želje da služimo Bogu, Crkvi i društvu."

Kako su se odvijale regionalne skupštine 2024.?

Ukupno je gotovo 55.000 ljudi iz 70 zemalja dalo prijedloge. Osim toga, organizirano je oko 3000 radnih skupina oko različitih tema vezanih uz življenje poruke Opusa Dei, te izazove i načine promicanja apostolskog rada. Tri pitanja koja su bila najprisutnija u ovim razgovorima su obitelj, posao i obuka za poslanje. Razmotrene su i mnoge teme od današnje važnosti: od hitnih društvenih potreba u svakoj zemlji i glavnih evangelizacijskih izazova Crkve, do aspekata poruke Opusa Dei koji bi se mogli dublje istražiti.

Među ostalim zaključcima, sudionici su smatrali da su glavni doprinosi formacije koju nudi Djelo: olakšavanje susreta s Kristom u svakodnevnom životu, duhovno vodstvo te teološko i doktrinarno obrazovanje o kršćanskoj poruci, upravo kako bi mogli oživjeti svijet iznutra. Svi ovi materijali poslužit će kao osnova za studije i prijedloge za ovogodišnji redoviti Generalni kongres 2025. Više informacija ovdje.

O Statutima Opusa Dei

Zašto je Sveta Stolica tražila prilagodbu Statuta?

Revizija statuta Opusa Dei dio je šire reforme vatikanske kurije. Godine 2022. papa Franjo proglasio je Apostolsku konstituciju Praedicate Evangelium, kojom je reformirana Rimska kurija i naglašena njezina misionarska služba. U okviru te reforme reorganizirana je uloga nekih dikasterija. Između ostalih promjena, Dikasterij za kler preuzeo je odgovornost za osobne prelature. Nekoliko mjeseci kasnije papa Franjo proglasio je motu proprio Ad charisma tuendum, a 2023. još jedan motu proprio “O izmjeni kanona 295-296 koji se odnose na osobne prelature”. Ova dva motu propria uključivala su prilagodbu Statuta njihovim odredbama. U Ad charisma tuendum određeno je da će “Statuti Prelature Opusa Dei biti prikladno prilagođeni, na prijedlog same Prelature, za odobrenje od strane nadležnih tijela Apostolske Stolice.”

Tko je nadležan mijenjati Statute Opusa Dei?

Sveta Stolica je odgovorna i za izmjene Statuta i za uvođenje novih propisa koji se mogu donijeti na zahtjev Generalnog kongresa Opusa Dei (usp. Statuti, br. 181). Kada inicijativa dolazi od Prelature, kako bi se zajamčila pravna sigurnost potrebe za takvim promjenama, Statut predviđa da se one predlažu i ratificiraju tijekom tri Opća kongresa (br. 181, § 3). U sadašnjoj situaciji, budući da je Sveta Stolica zatražila predložene izmjene i dopune, postupak i rokovi utvrđeni u n. 181, § 3.

Koja je uloga Kongresa u pogledu Statuta?

Sveta Stolica je, preko Dikasterija za kler, smatrala prikladnim, budući da Statut Opusa Dei predviđa redoviti Kongres tijekom razvoja rada na prilagodbi, imati priliku ocijeniti tekst prije nego što ga podnese Svetoj Stolici na odobrenje. Uloga Kongresa je stoga u osnovi savjetodavna.

Koji je proces prilagodbe statuta i koji bi bili sljedeći koraci?

Proces je imao dvije faze. U prvom, 2023. godine, održane su opće konzultacije sa svim članovima Opusa Dei o mogućim prilagodbama Statuta, u svjetlu Ad charisma tuendum. Na temelju tih prijedloga pripremljen je nacrt i predstavljen izvanrednom kongresu koji je u tu svrhu sazvao mons Fernando Ocáriz u travnju 2023.

Nakon objave drugog motu propria u kolovozu 2023. („O izmjeni kanona 295-296 koji se odnose na osobne prelature”), započela je druga faza. Rad se sastojao od formiranja dviju skupina stručnjaka, jedne iz Dikasterija za kler i druge iz Prelature Opusa Dei. Modus operandi temeljio se na dvije premise: prvo, sinovska poslušnost uputama koje su dali odgovorni; i drugo, zaštita karizme Opusa Dei, kako je papa Franjo zatražio u uvodu Ad Charisma tuendum. Nakon niza studijskih i radnih sastanaka obiju strana, Prelatura je podnijela prijedlog Statuta s odgovarajućim izmjenama. Na taj će se način, a prema primjedbama Dikasterija, izraditi konačni nacrt, koji će se nakon spomenutog Redovitog kongresa ponovno podnijeti Svetoj Stolici. Očekuje se da će Sveti Otac potom pristupiti odobrenju Statuta.

Hoće li se na kraju kongresa dobiti informacije o Statutima?

Nakon što Statut odobri Sveta Stolica, tekst izmijenjenog Statuta i opširne informacije bit će dostupni na web stranici. Međutim, razumljivo je da Prelatura ne može ponuditi detalje dok Statut ne odobri Papa, koji je nadležni zakonodavac. Stoga se ne planira javno priopćavanje konačnog prijedloga za izmjene Statuta od strane Opusa Dei; umjesto toga, bit će prepušteno izravno Svetoj Stolici.

Koliko je pravni aspekt bitan u vitalnosti institucije?

Pravna konfiguracija je relevantna u svakoj instituciji Crkve. Opus Dei se može promatrati iz pravne perspektive kao i iz karizmatske perspektive. Jedna od svrha prava je čuvanje karizme i uspostavljanje najboljih uvjeta za njezinu plodnost na dobrobit cijele Crkve, pridonoseći evangelizaciji kroz karakteristike svoje karizme.

Neki su pojedinci protumačili nove odredbe o osobnim prelaturama kao način smanjenja njihova utjecaja. Što je istina?

Papi Franji postavljeno je isto pitanje u knjizi-intervjuu. A on je odgovorio: "Ne slažem se. To je tipično svjetovno tumačenje, strano religijskoj dimenziji. Za sada, Opus Dei — koji ostaje prelatura — nije jedini pogođen reorganizacijom tijekom mog pontifikata. Mislim, na primjer, na Zajedništvo i oslobođenje, Zajednicu Sant'Egidio i Pokret fokolara. Opus Dei je prije odgovarao Kongregaciji za biskupe, ali sada će odgovarati Kongregaciji za kler, kao što je primjereno za osobne prelature, što znači da njezino izvješće o radu više neće biti petogodišnje, nego godišnje. Što se tiče činjenice da onaj tko bude na njezinom čelu više neće biti unaprijeđen u biskupstvo, odluka – kako jasno kaže – ima za cilj učvrstiti oblik vladavine koji se ne temelji toliko na hijerarhijskoj vlasti, nego prije svega na karizmi, što u slučaju Opusa Dei uključuje traženje posvećenja kroz posao, obitelj i društvene obveze.” (Pastir, Sergio Rubin i Francesca Ambrogetti, Ediciones B, ožujak 2023.).

Kako bi promjene Statuta mogle utjecati na svakodnevni život članova Djela?

Te ćemo aspekte moći razumjeti kada Sveta Stolica izda ažurirani Statut, ali u svakodnevnom životu njezinih članova radi se upravo o očuvanju bitnih aspekata karizme.

Motu proprio koji zahtijeva ove izmjene je poziv da postanemo svjesni potencijala karizme Opusa Dei u poslanju Crkve. Kako kaže Sveti Otac, „prema daru Duha koji je primio sveti Josemaría Escrivá de Balaguer, Prelatura Opusa Dei, uz vodstvo samog Prelata, ispunjava zadaću širenja univerzalnog poziva na svetost po cijelom svijetu, kroz posvećenje rada, obiteljskih i društvenih dužnosti.“ Budući da je sam Papa taj koji nas podsjeća na tu odgovornost, vjernici Opusa Dei će se osjećati potaknutima da sve dublje proniknu u ovu karizmu i da razluče, u svjetlu Duha Svetoga, kako je utjeloviti u novim situacijama našeg svijeta.