Motu Proprio „Ad charisma tuendum”: pitanja i odgovori

Nudimo neka pitanja i odgovore koje je pripremio Informacijski ured Opusa Dei u vezi Motu Propria „Ad charisma tuendum”.

1. Koja je svrha ovog Motu Propria?

Motu Proprio Ad charisma tuendum („Za zaštitu karizme“) razvija i konkretizira promjenu koju je donijela Apostolska konstitucija Praedicate Evangelium u prijenosu nadležnosti glede osobnih prelatura s Dikasterija za biskupe na Dikasterij za kler. I naslov i uvod prenose odlučnost Svetog Oca da se ova promjena provede uz potpuno poštivanje karizme Opusa Dei.

2. Što ovaj Motu Proprio znači za život vjernika Prelature?

Motu Proprio je poziv da postanemo svjesni potencijala karizme Opusa Dei u poslanju Crkve. Kako kaže Sveti Otac, „prema daru Duha koji je primio sveti Josemaría Escrivá, Prelatura Opusa Dei, uz vodstvo samog Prelata, ispunjava poslanje širenja poziva na svetost u svijetu, kroz posvećenje rada te obiteljskih i društvenih dužnosti.” Budući da nas sam Papa podsjeća na tu odgovornost, vjernici Opusa Dei bit će potaknuti da sve dublje prodiru u ovu karizmu i razaznaju, uz svjetlo Duha Svetoga, kako je utjeloviti u novim situacijama našega svijeta.

3. Zašto se inzistira na „karizmi”? Jesu li karizma i hijerarhija dvije suprotstavljene stvarnosti?

Kao što kaže Drugi vatikanski sabor, Duh Sveti se služi hijerarhijskim i karizmatskim darovima za vođenje Crkve (Lumen Gentium, br. 4). Ovaj Motu Proprio ponovno potvrđuje karizmu Opusa Dei koju je primio sveti Josemaría Escrivá i njegovu misiju pomoći u izgradnji Crkve. Neki darovi su tu da služe drugima, a Crkva ih sve treba. I kroz povijest je mudro pronalazila načine kako ih obogatiti i zaštititi. Motu Proprio nas podsjeća da vodstvo Opusa Dei mora biti u službi karizme – čiji smo upravitelji, a ne vlasnici – kako bi mogla rasti i donositi plodove, uvjereni da je Bog taj koji sve čini u svim ljudima.

4. Kako se karizma i hijerarhija nadopunjuju u Opusu Dei?

Karizma Opusa Dei sastoji se u duhovnom pomaganju svim ljudima, muškarcima i ženama, iz svih sredina i profesija, da se posvete tamo gdje jesu, i da im se pomogne u širenju univerzalnog poziva na svetost usred svijeta, jer čim su kršteni, pozvani su na svetost. Stoga se vjernici Prelature ne formiraju niti djeluju u skupini jer pripadaju Opusu Dei.

Karizma Opusa Dei treba svećeničku službu: tu mora intervenirati hijerarhija. Stoga, kako sada podsjeća papa Franjo, „kako bi očuvao karizmu, moj prethodnik sveti Ivan Pavao II., u Apostolskoj konstituciji Ut sit 28. studenoga 1982., podigao je Prelaturu Opus Dei, povjeravajući joj pastoralnu zadaću doprinosa za poseban put prema evangelizacijskom poslanju Crkve.” S postupnim sazrijevanjem i asimilacijom učenja Koncila o hijerarhijskim i karizmatskim darovima, postat će sve jasnije da su oni u Opusu Dei komplementarne stvarnosti, daleko od toga da budu u suprotnosti jedno s drugim.

5. Mijenja li se nešto u upravljanju Prelature?

Promjena je u odnosima Prelature sa Svetom Stolicom. Motu Proprio ne uvodi izravno izmjene u upravljanje Prelaturom, niti u odnose Prelature s biskupima. U isto vrijeme, predviđa da će Opus Dei predložiti prilagodbu Statuta u skladu s naznakama Motu Propria.

6. Što su Statuti? Zašto su toliko važni za Prelaturu?

Zakonik kanonskog prava predviđa da Sveta Stolica, u samom trenutku osnivanja osobne prelature, daje statute koji su norme koje definiraju djelokrug prelature, pojedino pastoralno poslanje koje opravdava njezino postojanje i određuje oblik upravljanja Prelaturom. One su, dakle, zajedno s Papinskim dokumentom koji ih utvrđuje, ustavne norme entiteta. U slučaju Statuta Prelature Opusa Dei, uz definiranje poslanja (promicanje svetosti usred svijeta) i proglašavanje njegova univerzalnog karaktera, sadrži opis karizme – „dar Duha kojeg je primio sveti Josemaría Escrivá” o kojem govori papa Franjo – i način na koji vjernici Opusa Dei trebaju živjeti svoje poslanje. Statut opisuje organizaciju vodstva Prelature. Uz odredbu o namjesnicima i vijećima koja izravno pomažu prelatu, Statuti nalažu da se obnašanje vlasti provodi slijedeći dvije smjernice koje je izričito želio sveti Josemaría: kolegijalnost u donošenju odluka i važno sudjelovanje laika (muškaraca i žena).

7. Zašto se navodi da prelat neće biti biskup?

Ovo je inicijativa i odluka Svete Stolice, u okviru restrukturiranja uprave Kurije, da ojača – kako kaže Motu Proprio – karizmatsku dimenziju.

8. Na što se odnosi naslov „supernumerarij apostolski protonotar" koji se spominje u Motu Propriju?

Lik Prelata dobiva počasni naslov i položaj koji ga, dok ponovno potvrđuje njegovo svjetovno stanje (koje je središnje za karizmu Opusa Dei), na poseban način ujedinjuje sa Svetim Ocem, kao dio tzv. „pontifikalne obitelj." Naslov “supernumerarij” razlikuje ga od onih koji su notari pri Svetoj Stolici.