Organizacija Prelature

Prelaturom upravlja prelat, u skladu s kanonskim pravom i statutima Opusa Dei. Sjedište joj je u Rimu.

Prelat Opusa Dei, Fernando Ocáriz.

Prelat Opusa Dei je od 23. siječnja 2017. monsinjor Fernando Ocáriz.

Pomoćni vikar je monsinjor Mariano Fazio, generalni vikar Antoni Pujals, a tajnik vikar Jorge Gisbert.

Prelatska kurija ima sjedište na adresi Viale Bruno Buozzi 73, 00197, Rim, Italija.

Prelatura Opus Dei vođena je općim crkvenim zakonom, apostolskom konstitucijom Ut Sit, i vlastitim Statutima (ili Kodeksom partikularnog prava Opusa Dei). Kodeks kanonskog prava iz 1983. postavlja temeljne smjernice pokrivajući osobnu prelaturu u (kanonima 294-297) izmijenjene motu propriom Le Prelature personali od 4. kolovoza 2023.

Svećenici Prelature potpuno ovise o Prelatu. On im daje pastoralna zaduženja, a oni u njihovom ispunjavanju pažljivo prate pastoralne smjernice biskupije u kojoj žive. Prelatura je odgovorna za financijsku potporu svojih svećenika.

Laici, također, vjerno ovise o Prelatu u svemu što se odnosi na specifičnost poslanja Prelature. Podložni su civilnim vlastima kao i svi drugi građani, i drugim crkvenim vlastima na isti način kao i ostali katolici.

Prelatu u radu pomaže jedno vijeće za žene (zvano Centralni savjet) i drugi za muškarce (Generalno vijeće). Oboje se nalaze u Rimu.

Uz pomoćnog vikara, generalnog vikara i tajnika vikara, ostali članovi generalnog vijeća su José María Sánchez Blanco, Marcelo Valenga, Andrew Joseph Laird, Luis Romera i Julien Nagore.

Centralni savjet čine Isabel Sánchez Serrano, María Díaz Soloaga, Nicola Waite, Fernanda Lopes, Kathryn Plazek, Inocencia Fernández, Susana López i Rosário Lebanon Monteiro.

Dio plenarnog zasjedanja ovih vijeća također su regionalni izaslanici u različitim oblastima na koje je zemljopisno podijeljen apostolski rad Prelature, kojih trenutno ima 30 i pokrivaju 68 nacija.

Jedno od obilježja Opusa Dei je zajednički način upravljanja. Prelatu i vikarima pomažu u njihovom radu vijeće sastavljeno uglavnom od laika.

Generalni kongresi Prelature obično se održavaju svakih osam godina. Prisustvuju članovi iz zemalja u kojima je Opus Dei prisutan. Na tim se kongresima proučava apostolsko djelovanje Prelature i Prelatu se predlažu smjernice za njezino buduće pastoralno djelovanje. Tijekom kongresa Prelat postavlja nova vijeća.

Prelatura je raspoređena u područjima ili teritorijima koji se nazivaju regijama. Na čelu svake regije — čiji se djelokrug može ili ne mora podudarati s državom — nalazi se regionalni vikar sa svojim vijećima: Regionalnim savjetodavnim vijećem za žene i Regionalnim povjerenstvom za muškarce. Neke regije su dalje podijeljene na manje delegacije. U ovom slučaju ponavlja se ista organizacija vlasti: vikar izaslanik i dva vijeća.

Nijedna dužnost, osim dužnosti prelata, nije doživotna.

Na mjesnoj razini postoje centri Opusa Dei koji organiziraju formaciju i pastoralnu skrb vjernika prelature na svom području. Centri su za žene ili muškarce. U svakom od njih postoji mjesno vijeće, kojim predsjeda laik - ravnatelj - obično s još dva vjernika iz prelature. Za posebnu svećeničku brigu za vjernike dodijeljene svakom centru, regionalni vikar ili izaslanik imenuje svećenika iz prezbiterija Prelature.

Svi vjernici svojim redovnim profesionalnim radom brinu o svojim osobnim i obiteljskim potrebama. Osim osobnog uzdržavanja i uzdržavanja sjedišta svojih centara, vjernici Opusa Dei i suradnici brinu o troškovima pastoralnih potreba Prelature. Oni često promiču i podupiru projekte koji omogućuju obavljanje ove pastoralne djelatnosti, kao što su centri za obrazovanje i duhovne obnove.

Vlastiti troškovi Prelature uglavnom se svode na troškove za potporu i formaciju svećenika Prelature, onih koji su povezani sa sjedištem kurije u Rimu - kao i onih regionalnih vikara ili izaslanika - i milostinju koju Prelatura daje. Logično, vjernici Opusa Dei također pomažu svojim crkvama, župama itd.