Opus Dei u Hrvatskoj traži članove

Večernjakov novinar Zvonimir Despot o katoličkoj organizaciji koja je i u nas počela djelovati javno, a neki je smatraju kontroverznom.

Opus Dei u Hrvatskoj traži članove

Otkako je Zagreb pohodio prelat Opusa Dei mons. Javier Echevarría, pobuđena je znatiželja za tom katoličkom organizacijom koja je u Hrvatskoj službeno počela djelovati prije malo manje od godinu dana. Opus Dei (Djelo Božje) osobna je prelatura Katoličke crkve sa sjedištem u Rimu. Potpun joj je naziv Prelatura svetoga Križa i Opus Dei. Zadaća su i cilj Prelature ljude svih društvenih slojeva i u svim životnim uvjetima ponovno upozoriti na univerzalni poziv kršćanina na svetost, a time i na apostolat u svakodnevnu radu. Sastoji se od prelata, vlastitoga klera (oko 1800 svećenika) i laika, koji na temelju božanskog poziva dragovoljno stupaju u prelaturu. Mora im biti najmanje 18 godina da bi stjecali pripadništvo što uvijek traje jednu godinu. Konačno pripadništvo mogu dobiti samo nakon navršene 23. godine. Kler dolazi od laika koji pripadaju Opusu Dei.

Presudan Božji poziv

Pripadnici razvijaju svoju djelatnost u sklopu svoga redovita rada i unutar svoje životne situacije. Budući da oni u svim staleškim, društvenim, političkim i gospodarskim djelatnostima posjeduju iste uvjete i slobodu kao i svi drugi građani njihove zemlje, to znači da rade uvijek na vlastitu odgovornost. Oni ne postupaju kao "opunomoćeni" ili kao "primatelji naloga" Prelature, a ni Prelatura se ne poistovjećuje s aktivnostima svojih pojedinih vjernika, niti se ona može s tim poistovjetiti. Laici Opusa Dei podređeni su jurisdikciji prelata u svemu povezanom s ispunjavanjem asketskih, apostolskih i odgojnih obveza, koje su pri ulasku u Prelaturu dragovoljno uzeli na sebe.

Pojednostavljeno rečeno, član Prelature svakodnevno živi kršćanstvo jer je Opus Dei put posvećivanja svakodnevnu radu i ispunjavanju kršćanskih dužnosti. Članovi žele u svim trenucima i prilikama svojega života ljubiti Boga, služiti Crkvi i Svetome Ocu. Opus Dei želi da svi kršćani, bez obzira na svoje svjetovne aktivnosti, sudjeluju u rješavanju problema u društvu na kršćanski način te da budu stalni svjedoci svoje vjere. Prelatura je otvorena svakom vjerniku. Svatko tko želi doći na duhovnu obnovu može to učiniti kad poželi. No da bi netko postao članom Prelature mora imati "Božji poziv". Sa svakim tko to osjeti popričat će se i razmotriti njegov slučaj. On svakodnevno mora moliti, ići na misu, čitati, raditi, potruditi se da se posveti u obitelji... Na kraju se piše pismo prelatu da to taj čovjek uistinu želi. Danas Prelatura ima oko 80.000 članova na svim kontinentima. Veći dio pripadnika, njih 98 posto, laici su koji mogu biti neoženjeni ili oženjeni. Manji su dio svećenici ima ih oko 1800. Brinu se za pripadnike Opusa Dei i pastoralno skrbe za vjernike. Pripadnici ustanove Opus Dei sudjeluju u pastoralnoj djelatnosti prema vlastitim mogućnostima. Sve ovisi o obiteljskim, profesionalnim i gospodarskim mogućnostima. Mnogi su slobodni te su posve na raspolaganju, a drugi žive u svojim obiteljima te svjedoče kršćanski nauk svojim životom u sredinama u kojima žive i rade.

Španjolski duh

Često se Opusu Dei pridijeva naziv elitističke, konzervativne ili čak najmoćnije crkvene organizacije. Svakako, nije organizacija kao bilo koja druga, ali nije ni toliko zatvorena kao što joj se prigovara.

Primjerice, svatko tko je bio znatiželjan mogao je doći u zagrebački hotel Panoramu potkraj kolovoza kada je prelat Opusa Dei imao susret s članovima i simpatizerima organizacije. Ondje se moglo vidjeti tko su ti ljudi koje okuplja Prelatura te čuti što se to priča.

Činjenica je da zbog svog osnivača i zemlje u kojoj je osnovana u njoj još mahom prevladava španjolski duh, što će se zacijelo s vremenom izgubiti kako se organizacija bude širila. K tome, Prelatura odlazi u novu zemlju tek kad je sigurno da će biti dobrodošla. Stoga se nije širila u bivšim komunističkim zemljama.

Štoviše, nekadašnja Služba državne sigurnosti bivše Jugoslavije Opus Dei smatrala je terorističkom organizacijom! No najveća je prednost Opusa Dei, kako tumače dobri poznavatelji crkvenih prilika, to da svaki vjernik u njemu može dobiti osobno duhovno vodstvo.

Opus Dei u Hrvatskoj vodi Portugalac vlč. Jorge Ramos koji je već jako dobro svladao hrvatski jezik, a sjedište im je u zagrebačkoj Vlaškoj ulici. Štoviše, toliko je jezik svladao da već gotovo svakodnevno ispovijeda u zagrebačkoj katedrali. Pitali smo ga zašto Opus Dei nije prije došao u Hrvatsku?

Vjerojatno je trebalo skupiti ljude koji mogu naučiti jezik i pripremiti se za to. U posljednjih 20 godina Opus Dei započeo je rad u 25 zemalja u svijetu. Između 1998., kada smo otišli u Južnoafričku Republiku, pa do 2003., kada smo došli u Hrvatsku i Sloveniju, bilo je pet godina stanke. Ide se malo po malo kaže vlč. Ramos te dodaje koji će biti zadaci Prelature u Hrvatskoj:

Mi smo u Hrvatskoj na početku. Imamo jedan centar za muškarce i drugi za žene. Najjači je naš apostolat osobni apostolat, tj. onaj na prijateljskoj razini, na poslu, među ljudima, na osobnoj razini. Najveću pozornost obratit ćemo obrazovanju i duhovnim obnovama.

Opus Dei u Hrvatskoj trenutačno ima 12 članova, pet muškaraca i sedam žena te oko 400 simpatizera koji redovito dolaze na susrete. Traže se i novi članovi.

Podrška Pape i kardinala Bozanića

Opus Dei ima pobornika i protivnika i u Katoličkoj crkvi, što je i razumljivo s obzirom na unutarcrkvena strujanja. No njegov je veliki pobornik papa Ivan Pavao II. koji je prelaturi dopustio rad unutar cijele Crkve te je i beatificirao i kanonizirao njezina osnivača. Za njegove beatifikacije 1992. u Vatikanu Papa je kazao kako je "s nadnaravnom intuicijom blaženi Josemaría zauzeto propovijedao univerzalni poziv na svetost i apostolat." Deset godina poslije, 2002., Papa je za njegove kanonizacije rekao: "Svetog Josemaríu Bog je izabrao da proglasi univerzalni poziv na svetost i isticanje važnosti svakodnevna rada i uobičajene aktivnosti kao puta prema svetosti. Možemo reći da je bio svetac svakidašnjice." Opus Dei u Hrvatskoj ima od početka veliku podršku zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Prelatura ne bi mogla ni početi djelovati bez njegove privole. Kardinal Bozanić za prelaturu je već predvodio nekoliko svetih misa, a primio je i prelata za njegova boravka u Zagrebu.

Osnivač Josemaria Escriva (1902. – 1975.)

Svetac i čudesna ozdravljenja

Osnivač je Opusa Dei sveti Josemaría Escrivá. Rođen je u Barbastru, Španjolska, 1902. godine. Kad je ocu Joséu 1915. posao propao, pronašao je drugi zbog kojeg se cijela obitelj preselila u Logroño. Počeo je svoje pripreme za svećeništvo u Logroñu, a nastavio ih je u Saragozi. Poslije svećeničkog ređenja 1925. počeo je svoju službu na seoskoj župi i poslijediplomski studij u Saragozi. Godine 1927. biskup mu je dopustio da se preseli u Madrid kako bi obranio disertaciju iz prava. Tijekom meditacije 2. listopada 1928. Josemaría je uvidio kako Bog traži od njega da utemelji Opus Dei, put posvećivanja u svakodnevnu radu i u ispunjavanju svakodnevnih kršćanskih dužnosti. Od tog trenutka u svom radu nosio je tu zadaću, a istodobno je nastavio svoju službu, posebno među bolesnima i siromašnima. To je i datum osnivanja Prelature. Za Španjolskoga građanskoga rata pobjegao je u Francusku, a nakon toga djelovao u Burgosu, dijelu Španjolske kojom je vladao Franco. Godine 1946. preselio se u Rim i doktorirao teologiju na Lateranskom sveučilištu. Papa Pio XII. postavio ga je za kozultora dviju vatikanskih kongregacija. Umro je u Rimu 26. lipnja 1975. godine. Još za života bio je na glasu po svetosti, zahvaljujući njemu vjernici su ozdravljali, a to se medicinski nije moglo objasniti. Papa Ivan Pavao II. beatificirao ga je 17. svibnja 1992. na Trgu svetog Petra u Rimu, pred oko 300.000 ljudi. Deset godina poslije, 6. listopada 2002., Ivan Pavao II. kanonizirao ga je na Trgu svetog Petra ispred mnoštva ljudi iz 80 zemalja.