GORDAN PANDŽA

Gospodin Jorge Ramos, katolički svećenik i doktor filozofije, rodom iz Portugala, već godinu dana živi i radi u Zagrebu kao regionalni vikar osobne prelature Opus Dei za područje Hrvatske. Iznimno je zadovoljan dosadašnjim radom u našoj zemlji za koju kaže da je jedna od najljepših koje je vidio. Opus Dei ovdje trenutno ima 12 članova i oko 400 simpatizera. Posjet čelnika organizacije mons. Javiera Echevarrie Zagrebu i kardinalu Bozaniću povod je za ovaj razgovor.

l Je li organizacija Opus Dei stub Crkve u borbi protiv liberalizma, komunizma i masonstva

- Opus Dei je put posvećivanja u radu, obitelji i svakodnevnom životu. Mislim da možemo reći da Opus Dei nije protiv nikoga. Želimo služiti Crkvi i pomagati ljudima, zbog toga se mnogi za nas interesiraju. Želimo poštivati sve ljude i osjećamo se dijelom Crkve. Stoga ono što Crkva govori mi također kažemo i činimo.

l Međutim, Opus Dei je prva osobna prelatura u Katoličkoj crkvi, disciplinirana i organizirana poput crkvenog reda, iako su 80 posto članova laici. Kako to objašnjavate–

- Mislim da ne možemo reći da je Opus Dei red i da ima redovničku organizaciju: jedna prelatura nikad nije redovnički ustrojena. Sveti Josemaría Escrivá je rekao za Opus Dei da je to »neorganizirana organizacija«. Ono što je važno za našu djelatnost je osobni apostolat. Mi poštujemo redovništvo ali nismo redovnici i ne možemo se usporediti s njima.

l Međutim, bivši član Opusa Klaus Steigleder u knjizi iz 1983. »Opus Dei - pogled iznutra«, opisuje strukturu organizacije kao vojničku, s zavjetima celibata za mnoge laičke članove, praksama mrtvljenja osjetila, pokore i samokažnjavanja. Čemu danas takve stroge kvijetističke prakse koje su u suvremenoj Crkvi relikt prošlih vremena–

- Opus Dei mora imati svoju organizaciju. Ali opet ponavljam »neorganiziranu organizaciju«. To znači da u Opusu Dei poštujemo slobodnu volju pojedinca i želimo da svi odgovorno koriste svoju slobodu tražeći osobnu svetost u radu, molitvi i samoodricanju. Osobito, kao što je rekao sveti Josemaría, mi moramo svakodnevno činiti male žrtve; raditi svoj posao, imati strpljenja u obitelji, biti ljubazni i poslušni. Jer velika se svetost sastoji u neprestanom izvršavanju malih dužnosti.

l Zašto u Opusu Dei postoji muški i ženski ogranak kad se uglavnom radi o laicima koji djeluju u svijetu–

- Ideju i organizaciju Opusa Dei je sveti Josemaría primio od Boga, tako da možemo reći da je to volja Božja. Iako su muž i žena zajedno kod kuće, sveti Josemaria je rekao da može biti korisno da se obrazuju svatko za sebe.

l Za osnivača Opusa Dei rečeno je da je posvetio život borbi protiv komunizma i ateizma. Istodobno, u mladosti je bio povezan s fašističkim diktatorom Francom. Je li to u skladu s njegovom kršćanskom porukom i misijom–

- To nije istina. Sveti Josemaría nije posvetio svoj život »protiv«, pa ni protiv komunizma i ateizma, niti je bio posebno vezan za Franca (ni za bilo koji politički režim). On je uvjek imao otvorene ruke za sve koji su željeli kontaktirati s njim. On nije bio protiv nikoga.

l Je li španjolski diktator Francisco Franco bio član Opusa Dei–

- Nije. No nekoliko članova Opusa Dei bili su u Francovoj vladi, a dio članova su bili i protivnici Francova režima. Sveti Josemaría uvjek je govorio članovima: »Činite što volite i želite. To je vaša sloboda i odgovornost. Ja nemam ništa s tim stvarima. Opus Dei samo zagovara duhovnost!« Opus Dei nema ništa s politikom, nas zanimaju nadnaravni ciljevi.

l Kakvi su vaši angažmani na humanitarnom i socijalnom planu–

- Opus Dei ima mnogo takvih aktivnosti širom svijeta. Na primjer, krajem kolovoza u Korenici je bilo 50 djevojaka iz Portugala koje su se uključile u socijalni rad s djecom i starijim osobama. A u srpnju je na sličnom poslu u Zagrebu djelovalo 50 djevojaka iz Španjolske. U svijetu osnivamo bolnice, sveučilišta, škole za agrikulturu, domove za starije osobe, škole za djecu itd.

l Za to su potrebni jaki financijski izvori. Kako se Opus Dei financira–

- Od onog što zarađuju članovi laici i doprinosa suradnika. Jer imamo mnogo suradnika, kako katolika tako i nekršćana. Vide da Opus Dei čini dobro pa nam i pomažu. Imamo darežljive prijatelje bez kojih Opus Dei ne bi mogao raditi.

l Papa podržava Opus Dei, ali ne i liberalna struja u Crkvi. Kako to objašnjavate–

- Bogu hvala, mislim da većina ljudi u Crkvi i izvan nje simpatizira Opus Dei. Moramo prihvatiti da nismo simpatični svima. To je normalno. Sveti Josemaria je rekao: »Mi nismo kao novčić koji svi vole!«

l Kako objašnjavate da je danas Opus Dei postao predmet interesa popularne kulture: filmova poput »Matadora« i romana poput »Da Vincijev kod«, »Njihovo carstvo dolazi - Opus Dei« i slično–

- Možda možemo reći da je to zato što je Opus Dei svjetski poznat pa autori misle da spominjući Opus Dei mogu više zaraditi. A to baš i nisu najbolje knjige.Čitao sam »Da Vincijev kod«, ta knjiga nije samo protiv Opusa Dei već i protiv Crkve i katoličke vjere i puna povjesnih neistina.

l Možete li navesti neutralne znanstvene studije koje afirmativno govore o Opusu Dei-

- Mnogo ih je. Jedna od njih je prevedena i na hrvatski: »Opus Dei« od Dominique Le Tourneaua i preporučio bih je.

l Zbog čega je aktualni prelat Opusa Dei mons. Echevarría ovih dana posjetio Zagreb i mons. Bozanića–

- Oni su prijatelji, ovo je bio privatni posjet.