Zvijezda se na Istoku pojavljuje u Evanđelju svetoga Mateja. Određeni su mudraci došli u Jeruzalem i raspitivali se: „Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti.“ (Mt 2:2).

Prva dva poglavlja Evanđelja svetog Mateja i svetog Luke nazivaju se „navještenje rođenja“ jer donose neke od scena Isusova rođenja i djetinjstva. Ti su izvještaji malo drugačiji od ostatka Evanđelja. Neprestano se u njima spominju odlomci iz Staroga Zavjeta, iznoseći golemu važnost svakog događaja. Zato njihovu povijesnost nije moguće proučavati na jednak način kao ostale epizode iz Evanđelja. I ova dva navještenja rođenja su različiti jedan od drugoga: ono svetog Luke otvara priču, dok sveti Matej pruža svojevrsne sažetke sadržaja cijeloga Evanđelja. Odlomak o mudracima (Mt 2:1-2) prikazuje da su neki pogani, neki koji ne pripadaju Izraelovom narodu, otkrili Božju objavu svojim proučavanjima i ljudskim saznanjima o zvijezdama, ali puninu istine mogli su spoznati tek kroz Pisma Izraela.

U vrijeme kada je Evanđelje pisano, bilo je široko rasprostranjeno vjerovanje, i među Židovima i među poganima, da se rođenje nekoga tko je značajan ili bilo koji drugi veliki događaj, nalazi zapisan u zvijezdama (usp. Suetonius, Lives of the Caesars: Augustus, 94; Cicero, De Divinatione, 1, 23, 47; i td.; Flavius Josephus, The Jewish Wars, 5, 3, 310-312 i 6, 3, 289). Nadalje, priča o Bileamu u Knjizi Brojeva (poglavlja 22-24) uključuje i proročanstvo koje kaže „od Jakova zvijezda izlazi, od Izraela žezlo se diže” (Br 24:17). To se smatralo proročanstvom o spasenju, o Mesiji. Svi ovi elementi stvaraju kontekst u kojem treba razmatrati značenje zvijezde.

Moderni su istraživači ispitivali kakav se to prirodni fenomen pojavio na nebu kojeg bi ljudi onoga vremena smatrali izvanrednim. Postoje tri glavne hipoteze:

1) Kepler, u 17.stoljeću, predlaže da se radi o novoj zvijezdi, supernova: radi se o jako udaljenoj zvijezdi koja je eksplodirala i sa zemlje se mogla vidjeti tjednima;

2) Komet, znajući da su orbite kometa pravilne, ali eliptične; u najudaljenijoj točki svoje orbite oni nisu vidljivi sa zemlje, ali kada se približe, neko ih se vrijeme može vidjeti. Ovaj se opis slaže s onime što je rekao sveti Matej, ali pojava poznatih kometa koji se mogu vidjeti sa Zemlje ne odgovara datumu kada je betlehemska zvijezda ugledana;

3) Povezivanje Jupitera i Saturna. Kepler je također upozorio na ovaj regularni fenomen, koji se po kalkulacijama mogao dogoditi 6.ili 7.godine prije nove ere, odnosno u vrijeme kada istraživači kažu da je Isus rođen.

Vicente Balaguer izvanredni je profesor studija Novoga Zavjeta na Sveučilištu Navarre, Španjolska.