●Evanđelje po Ivanu spominje dan nakon Velike subote kada je Marija Magdalena otišla na grob gdje je Isus pokopan. Tamo, nakon što je vidila da je kamen pomaknut, otrčala je reći to Šimunu Petru i drugom učeniku, koga je Isus ljubio. Kada su oni primili vijest, krenuli su prema grobu gdje je kasnije Marija Magdalena pronašla uskrslog Gospodina (Iv 20:1-18)
►To je sve što nam evanđelja govore o odnosu između Petra i Marije Magdalene. S povijesnog gledišta, nema se ništa drugo za nadodati.
►Evanđelje po Petru, apokrifni spis vjerojatno iz 2. st., koji također opisuje posljednje prizore iz Muke, Uskrsnuće, i susrete s uskrslim Gospodinom, spominje Mariju Magdalenu kao „učenicu Gospodinovu“.
●U rubnoj literaturi iz gnostičkih krugova pronalazimo različite tekstove u kojima su zapisani neki sukobi između Petra i Marije Magdalene. Treba imati na umu da ti tekstovi nemaju povijesni identitet. Oni se oslanjaju na fiktivne dijaloge između različitih likova, kao način da se proširi gnostička doktrina.
►U evanđelju po Mariji Magdaleni, kao i u ostalim gnostičkim evanđeljima, Petar se ne slaže s tako zvanim „tajnim otkrivenjima“ koja je primila Marija Magdalena.
●Jedan drugi tekst, čini se, mlađi, je evanđelje po Tomi. Tu se nalazi priča u kojoj Petar govori: „Neka nas Mariham napusti, jer žene nisu vrijedne života.“. Isus onda odgovara, „Ja ću je osobno voditi s ciljem da postane muško, tako da i ona postane živi duh koji sliči vama muškarcima. Jer svaka žena koja se učini muškim ući će u kraljevstvo nebesko.“
►U Pistis Sophiji, Petar postaje nestrpljiv i žali se jer Marija razumije misterije vjere bolje od ostalih, iako u gnostičkom smislu. Isus joj čestita, a Petar odgovara: „Gospodine moj, mi nećemo trpiti ovu ženu jer nam uzima riječ i ne daje nam da govorimo iako ona sama govori mnogo puta.“ (36). U tom prizoru, doduše, prisutna je Marta, Lazarova sestra, pa bi ustvari Marija mogla biti Martina sestra, a ne Marija Magdalena, ali to bi se odnositi na jednu obe Marije.
►Mi promatramo u ovim tekstovima neke razlikovne aspekte rabinske logičke podloge gdje se smatralo da žene nisu sposobne shvatiti vjersku doktrinu (usp. Iv 4:27), te klasične elemente gnostičke antropologije, gdje žene igraju fundamentalnu ulogu prenositelja za svrhu dobivanja ezoterijskih otkrivenja.
●Odnos između Petra i Marije Magdalene bio bi poput onoga između Petra i Ivana, ili između Petra i Pavla, ili između Petra i Salome itd.
►To vjerojatno znači da je odnos bio primjeren između nekoga na čelu Crkve s ostalima koji su bili Gospodinovi učenici, i koji su nakon uskrsnuća, dali svjedočanstvo o uskrslom Gospodinu te proglasili evanđelje.
►Sve ostale insinuacije o ovim odnosima su rezultat mašte.
