Djevica Marija začela je Isusa bez muške prisutnosti (Mt 1,25), i nije imala više djece na što upućuje i činjenica da je Isus na križu povjerio svoju majku Ivanu (Iv 19,27). Predaja Crkve nam je prenijela tu istinu na taj način i priznala Mariju kao aeiparthenos odnosno"vječnu djevicu". To je istina vjere koja je u skladu s evanđeoskim tekstovima. Izrazi koji se nalaze u evanđeljima, a za koje se čini da tomu proturječe, trebaju biti shvaćeni na ispravan način:
a) Evanđelje kaže da je Isus Marijin prvorođenac (Lk 2:6), što implicira na tezu da je najstariji od braće. Međutim, izraz "prvorođenac" je pravni način za nazvati prvo dijete (Izl 12,29, 34,19, itd.) i ne implicira na tvrdnju da su postojala druga braća poslije njega kao što je vidljivo iz poznatog iskaza na hebrejskom koji govori o majci koja je umrla porađajući svoga "prvorođenca".
b) U Evanđelju po Mateju 1,25 piše: "I da se nije s njom sastao, rodi sina," što bi se moglo doslovno prevesti "i nije bio s njom dok nije rodila." Grčki veznik „heos " odnosno „dok se" implicira na tvrdnju da je kasnije postojao zajednički život. Međutim, ovaj veznik samo ukazuje na ono što se dogodilo do sada, u ovom slučaju, djevičansko začeće Isusovo bez obzira na situaciju poslije. Nalazimo isti veznik kod Ivana 9:18, koji kaže da farizeji nisu vjerovali u čudo ozdravljenja slijepca od rođenja "dok su" pozvali njegove roditelje, ali, također nam se u nastavku kaže da i kasnije nisu vjerovali.
c) U Evanđeljima ima nedvosmislenih tekstova o Isusovim"braćama i sestarama" (Mk 3,32, 6,3 i par.). Čak nam se govori o imenima četiriju od njih: "Jakob, Josip, Šimun i Juda" (Mk 06:03). Od ta četiri, Jakob će igrati važnu ulogu u ranoj crkvi, kao poglavar Jeruzalemske crkve, poznat kao "Jakob, brat Gospodina" (Gal 1,19, usp. 1 Kor 15:7). U vezi s tom činjenicom moramo znati da u hebrejskom ili aramejskom jeziku ne postoji specifičan termin za označavanje stupnja odnosa u rodbinskim vezama, tako da su svi rođaci "braća". Grčki prijevod riječi "brat", adelfós , koji se pojavljuje u Evanđeljima (to su tekstovi koji odražavaju semitski svijet, a ne grčki), ima vrlo široko značenje, a to značenje ide od brata po krvi , polubrata, bratića, ujaka , susjeda, učenika, itd.. U Post. 13,8 govori se da su Abraham i Lot bili braća, iako iz drugih podataka znamo da su bili ujak i nećak. U Evanđelju po Marku 6,17 govori se da se Herodijada udala za Heroda, "brata Filipovog", a bili su zapravo polu-braća jer su imali različite majke. Kod Ivana 19:25 ukazuje se na tvrdnju da su kraj križa stajale"njegova majka i sestra njegove majke, Marija Kleofina ", tj. dvije Marije koje bi trebale biti rođakinje jer su imale isto ime.
Istina, postoji grčka riječ anepsios za riječ "rođak", ali se pojavljuje samo jednom u Novom zavjetu (Kol 4,10). Kao potvrda za tu tvrdnju postoji mišljenje da bi evanđelisti , u slučaju da su bili rođaci i da nisu bili prava braća, koristili taj pojam ili bi ostavili unaprijed koji drugi trag . Hegispovo svjedočanstvo preuzeto od Euzebija, govori o "Jakovu, bratu Gospodinovom" (Povj. Crkve. 2,23) i "Šimunu, bratiću od Gospodina" (Povj. Crkve. 4,22), doduše, ono nije uvjerljivo i dolazi iz odlomaka u različitim kontekstima. Prvi se može shvatiti kao naziv po kojem je bio poznat Jakob bez želje da se odredi stupanj srodstva.
Osim ako kontekst to ne precizira, nemoguće je znati točno značenje riječi "brat" te stupanj srodstva ili odnos. Isus je poznat kao "sin Marije" (Mk. 6:3). To je njihovo jedino dijete. Tradicija Crkve (a ne filološka analiza koja se na prvi pogled čini više vjerojatna i svjedočanstva koja su izolirana iako su odgovarajuće starosti) pravi je tumač tih tekstova. Ta ista tradicija objasnila je da u odlomcima Novoga zavjeta pojam Isusovog "brata / sestre" treba shvatiti kao pojam "rođaci" u smislu grčke riječi. Svaka druga interpretacija moguće je, ali proizvoljna. Usmjerite pažnju i na pitanje: je li sveti Josip imao više djece?