U složenom društvenom i političkom okruženju svijeta u kojem je živio, čestih napetosti, pozornost izaziva činjenica koja pokazuje da Isus ne ulazi otvoreno u odbacivanje rimske države, niti je ne prihvaća nekritički.
Jedan značajan događaj spominju tri sinoptička evanđelja u kojem mu neki farizeji zajedno s herodovcima postavljaju trik pitanja, kako bi ga ulovili u zamku. "Učitelju, znamo da si istinoljubiv i da uistinu učiš putu Božjem, da ne mariš ni za koga, jer ne gledaš tko je tko. Kaži nam, dakle, što ti misliš, je li dopušteno dati caru porez ili nije? "(Mt 22,16-17). Isusov odgovor je dobro poznat: "Isus, znajući njihovu zlobu, reče: "Licemjeri, zašto me kušate? Pokažite mi porezni novac! Oni mu pruže denar. Isus će im nato. Čija je ovo slika i natpis?“ "Careva“, odgovoriše mu. Tada im reče: "Podajte caru carevo, a Bogu Božje!“ (Mt 22,18-21).
Isusov odgovor je izvan ljudskog dosega njegovih izazivača. Iznad je i s da i ne s kojim su ga htjeli uloviti. Pitanje je vrlo podmuklo jer pokušava umanjiti vjerski i transcendentni odnos Isusa na jedno prolazno opredjeljenje. Pitanje, u kontekstu kakvom je postavljeno, gotovo ga prisiljavala se iskaže kao suradnik okupatora Palestine, ili kao revolucionar.
Suočen s tom provokacijom, Isusa ne miješa Kraljevstvo Božje s državom. S jedne strane priznaje nadležnost države u organizaciji općeg dobra, kao što je prikupljanje poreza. No, državni suverenitet nije beskonačan. U rimskom svijetu tog vremena, koji časti božanski kult cara, Isus ne priznaje nadležnost države u toj sferi: postoje stvari koje se ne bi smjele davati caru, već Bogu. Građanske i vjerske institucije, u skladu s učenjem Isusa, ne trebaju se miješati ili uplitati u stvari koje nisu u njihovoj nadležnosti, poštujući svaka tuđe područje.
Životi mnogih prvih kršćana, običnih građana, koji su radili zajedno sa svojim sugrađanima u izgradnji društva u kojem su živjeli, ali koji su pružili svjedočenje mučenika kada su nepravedni zakoni namjeravali ih natjerati da poštuju ono što nije od Boga, najbolje su tumačenje ovih Isusovih riječi.
Literatura: José María Casciaro, Isus Krist i politička društva (Word, Madrid, 1973) 83-87; J. Gnilka, Isus iz Nazareta, Herder, Barcelona 1993; A. Puig, Isus. Biografija, Destino, Barcelona 2005; Francisco Varo, rabin Isus iz Nazareta (BAC, Madrid, 2005.)