16. srpnja: svetkovina Djevice Marije od brda Karmela

Sveti Josemaría je o ovoj pobožnosti prema Djevici Mariji izjavio da „malo je marijanskih pobožnosti koje imaju tako duboke korijene među vjernicima i toliko blagoslova od pape“.

Gospa Karmelska. Foto: Flickr

Sažetak


Povijest Djevice od brda Karmel

Pobožnost prema Gospi od Karmela – jedna od marijanskih pobožnosti Djevice Marije – ima korijene u Karmelu, u Svetoj zemlji. U Starom zavjetu, prorok Ilija zaziva Boga s Karmela i dobiva znakove kiše, učvršćujući planinu kao sveto mjesto. Stoljećima kasnije, pustinjaci su se tamo naselili i osnovali Karmelićanski red, posvećen molitvi i pokori, nazivajući Mariju „Presvetom Djevicom od Karmela“.

U 13. stoljeću, Karmelićanski red je formalno osnovan pod papama Honorijem III. i Inocentom IV., te se proširio međunarodno. U 16. stoljeću, sveta Terezija od Isusa promovirala je reformu Bosonogog Karmela, jačajući njegov život u zatvorenom prostoru i molitvi, te dovodeći do njegovog širenja u Americi.

Podrijetlo poruke Gospe od Karmela rođeno je u Engleskoj. U nedjelju, 16. srpnja 1251., sveti Simon Stock, generalni poglavar otaca karmelićana u samostanu u Cambridgeu, molio se za budućnost svog reda kada mu se ukazala Djevica Marija, držeći škapular u ruci i dajući mu ga, rekavši: "Tko umre s njim, neće patiti od vječne vatre."

Papa Pio XII. aludira na ovu činjenicu kada kaže: "Ovo nije stvar od manje važnosti, već postizanje vječnog života snagom obećanja koje je, prema predaji, dala Blažena Djevica."

Pio XII. također priznaje predaju da će Djevica Marija, svojim zagovorom, osigurati da oni koji umru noseći Sveti Škapular i okaju svoje grijehe u Čistilištu što prije stignu u svoj nebeski dom, ili najkasnije u subotu nakon svoje smrti. Škapular Gospe od Karmela je sakramental.


Četiri izvora za poticanje pobožnosti prema Gospi od Karmela

1. Škapular Gospe od Karmela (Molitva sa svetim Josemarijom).

2. Komentar Evanđelja na dan Gospe od Karmela

3. Devetnica Gospi od Karmela

5. Škapular Gospe od Karmela i obred blagoslova (web stranica Karmelićanskog reda).


Pet tekstova svetog Josemarije za blagdan Gospe od Karmela

  1. Majko! - Zazivaj je snažno. - Sluša te, vidi te možda u pogibli i nudi ti, s milošću svoga Sina, utjehu svoga krila, nježnost svoga milovanja. I osjetit ćeš se ohrabren za novu borbu. Put, 516
  2. Nosi na grudima sveti škapular karmelske Gospe. Malo su koje marijanske pobožnosti - a ima mnogo i vrlo dobrih marijanskih pobožnosti - tako ukorijenjene među vjernicima i malo koje imaju toliko papinskih blagoslova. - Osim toga, tako je majčinska ta subotnja povlastica! Put, 500
  3. Nisi sam. - Podnosi s veseljem patnju. - Ne osjećaš li, jadno dijete, ruku svoje Majke! Istina je. – Ali… Jesi li vidio zemaljske majke kako raširenih ruku slijede svoje mališane kad se dršćući upute da bez ičije pomoći učine prve korake? - Nisi sam! Marija stoji uza te! Put, 900
  4. Dopusti mi jedan savjet koji bi trebao prakticirati svaki dan. Kada ti srce osjeća svoje niske sklonosti, moli mirno Bezgrešnu Djevicu: Pogledaj samilosno na me i ne napusti me, Majko moja! – I savjetuj to drugima. Brazda, 849
  5. Naša Majka je uzor podudaranja s milosti, i razmatrajući njezin život, Gospodin će nas prosvijetliti kako bismo znali obogatiti svoj svakodnevni život. Tijekom godine, kada slavimo Marijine blagdane, i u mnogim trenucima svakog običnog dana, kršćani često misle na Gospu. Ako iskoristimo te trenutke, zamišljajući kako bi se naša Majka ponašala u zadacima koje moramo obavljati, malo po malo ćemo učiti: i na kraju ćemo joj nalikovati, kao što djeca nalikuju svojoj majci.

Prije svega, nasljedujte njezinu ljubav. Milosrđe nije ograničeno samo na osjećaje: mora biti prisutno u riječima, ali prije svega u djelima. Gospa nije samo rekla fiat, već je tu čvrstu i neopozivu odluku ispunila u svakom trenutku. Dakle, i mi: kada nas Božja ljubav potiče i znamo što On želi, moramo se obvezati da ćemo biti vjerni, odani i da ćemo  biti djelotvorni. Jer neće svaki koji govori: "Gospodine, Gospodine", ući u kraljevstvo nebesko, nego samo onaj koji vrši volju Oca moga nebeskog.

Moramo oponašati njezinu prirodnu i nadnaravnu eleganciju. Ona je privilegirano stvorenje povijesti spasenja: u Mariji je "Riječ tijelom postala i nastanila se među nama". Bila je nježna svjedokinja, ona koja je ostala skrivena; nije voljela primati hvalu, jer nije žudjela za vlastitom slavom. Marija je svjedočila misterijima djetinjstva svoga Sina, misterijima, ako se tako može reći, normalnim: u času velikih čuda i odobravanja masa, nestala je. U Jeruzalemu, kada je Krist - jašući na magarcu - proglašen Kraljem, Marije nema. Ali ona se ponovno pojavljuje uz Križ, kada svi bježe. Ovaj način ponašanja ima netraženi okus veličine, dubine, svetosti njezine duše.

Pokušajmo učiti, slijedeći njezin primjer u poslušnosti Bogu, u toj delikatnoj kombinaciji ropstva i gospodstva. U Mariji nema tog stava ludih djevica, koje se pokoravaju, ali glupo. Gospa pažljivo sluša što Bog želi, razmišlja o onome što ne razumije, propituje ono što ne zna. Zatim se potpuno predaje ispunjenju božanske volje: "Evo, službenice Gospodnje; neka mi bude po riječi tvojoj." Vidite li čudo? Sveta Marija, učiteljica svega našeg ponašanja, sada nas uči da poslušnost Bogu nije servilnost, ne podređuje savjest: ona nas intimno pokreće da otkrijemo slobodu djece Božje. Susret s Kristom, 173


Mozaik u Vatikanskim vrtovima

Umjetnost i molitva ujedinjuju kamenje i fine materijale koji tvore mozaik Gospe od Karmela, koji se od 2021. nalazi u Vatikanskim vrtovima. Autorica ove kompozicije, Francisca Claro, objašnjava neke od njezinih detalja i simbola koji govore o vjeri i ljubavi prema Mariji, našoj Majci i Kraljici. Pročitajte cijeli intervju ovdje.