O Statutima Opusa Dei
Zašto je Sveta Stolica tražila prilagodbu Statuta?
Revizija statuta Opusa Dei dio je šire reforme vatikanske kurije. Godine 2022. papa Franjo proglasio je Apostolsku konstituciju Praedicate Evangelium, kojom je reformirana Rimska kurija i naglašena njezina misionarska služba. U okviru te reforme reorganizirana je uloga nekih dikasterija. Između ostalih promjena, Dikasterij za kler preuzeo je odgovornost za osobne prelature. Nekoliko mjeseci kasnije papa Franjo proglasio je motu proprio Ad charisma tuendum, a 2023. još jedan motu proprio “O izmjeni kanona 295-296 koji se odnose na osobne prelature”. Ova dva motu propria uključivala su prilagodbu Statuta njihovim odredbama. U Ad charisma tuendum određeno je da će “Statuti Prelature Opusa Dei biti prikladno prilagođeni, na prijedlog same Prelature, za odobrenje od strane nadležnih tijela Apostolske Stolice.”
Tko je nadležan mijenjati Statute Opusa Dei?
Sveta Stolica je odgovorna i za izmjene Statuta i za uvođenje novih propisa koji se mogu donijeti na zahtjev Generalnog kongresa Opusa Dei (usp. Statuti, br. 181). Kada inicijativa dolazi od Prelature, kako bi se zajamčila pravna sigurnost potrebe za takvim promjenama, Statut predviđa da se one predlažu i ratificiraju tijekom tri Opća kongresa (br. 181, § 3). U sadašnjoj situaciji, budući da je Sveta Stolica zatražila predložene izmjene i dopune, postupak i rokovi utvrđeni u n. 181, § 3.
Koja je uloga Kongresa u pogledu Statuta?
Sveta Stolica je, preko Dikasterija za kler, smatrala prikladnim, budući da Statut Opusa Dei predviđa redoviti Kongres tijekom razvoja rada na prilagodbi, imati priliku ocijeniti tekst prije nego što ga podnese Svetoj Stolici na odobrenje. Uloga Kongresa je stoga u osnovi savjetodavna.
Koji je proces prilagodbe statuta i koji bi bili sljedeći koraci?
Proces je imao dvije faze. U prvom, 2023. godine, održane su opće konzultacije sa svim članovima Opusa Dei o mogućim prilagodbama Statuta, u svjetlu Ad charisma tuendum. Na temelju tih prijedloga pripremljen je nacrt i predstavljen izvanrednom kongresu koji je u tu svrhu sazvao mons Fernando Ocáriz u travnju 2023.
Nakon objave drugog motu propria u kolovozu 2023. („O izmjeni kanona 295-296 koji se odnose na osobne prelature”), započela je druga faza. Rad se sastojao od formiranja dviju skupina stručnjaka, jedne iz Dikasterija za kler i druge iz Prelature Opusa Dei. Modus operandi temeljio se na dvije premise: prvo, sinovska poslušnost uputama koje su dali odgovorni; i drugo, zaštita karizme Opusa Dei, kako je papa Franjo zatražio u uvodu Ad Charisma tuendum. Nakon niza studijskih i radnih sastanaka obiju strana, Prelatura je podnijela prijedlog Statuta s odgovarajućim izmjenama. Na taj će se način, a prema primjedbama Dikasterija, izraditi konačni nacrt, koji će se nakon spomenutog Redovitog kongresa ponovno podnijeti Svetoj Stolici. Očekuje se da će Sveti Otac potom pristupiti odobrenju Statuta.
Hoće li se na kraju kongresa dobiti informacije o Statutima?
Nakon što Statut odobri Sveta Stolica, tekst izmijenjenog Statuta i opširne informacije bit će dostupni na web stranici. Međutim, razumljivo je da Prelatura ne može ponuditi detalje dok Statut ne odobri Papa, koji je nadležni zakonodavac. Stoga se ne planira javno priopćavanje konačnog prijedloga za izmjene Statuta od strane Opusa Dei; umjesto toga, bit će prepušteno izravno Svetoj Stolici.
Koliko je pravni aspekt bitan u vitalnosti institucije?
Pravna konfiguracija je relevantna u svakoj instituciji Crkve. Opus Dei se može promatrati iz pravne perspektive kao i iz karizmatske perspektive. Jedna od svrha prava je čuvanje karizme i uspostavljanje najboljih uvjeta za njezinu plodnost na dobrobit cijele Crkve, pridonoseći evangelizaciji kroz karakteristike svoje karizme.
Neki su pojedinci protumačili nove odredbe o osobnim prelaturama kao način smanjenja njihova utjecaja. Što je istina?
Papi Franji postavljeno je isto pitanje u knjizi-intervjuu. A on je odgovorio: "Ne slažem se. To je tipično svjetovno tumačenje, strano religijskoj dimenziji. Za sada, Opus Dei — koji ostaje prelatura — nije jedini pogođen reorganizacijom tijekom mog pontifikata. Mislim, na primjer, na Zajedništvo i oslobođenje, Zajednicu Sant'Egidio i Pokret fokolara. Opus Dei je prije odgovarao Kongregaciji za biskupe, ali sada će odgovarati Kongregaciji za kler, kao što je primjereno za osobne prelature, što znači da njezino izvješće o radu više neće biti petogodišnje, nego godišnje. Što se tiče činjenice da onaj tko bude na njezinom čelu više neće biti unaprijeđen u biskupstvo, odluka – kako jasno kaže – ima za cilj učvrstiti oblik vladavine koji se ne temelji toliko na hijerarhijskoj vlasti, nego prije svega na karizmi, što u slučaju Opusa Dei uključuje traženje posvećenja kroz posao, obitelj i društvene obveze.” (Pastir, Sergio Rubin i Francesca Ambrogetti, Ediciones B, ožujak 2023.).
Kako bi promjene Statuta mogle utjecati na svakodnevni život članova Djela?
Te ćemo aspekte moći razumjeti kada Sveta Stolica izda ažurirani Statut, ali u svakodnevnom životu njezinih članova radi se upravo o očuvanju bitnih aspekata karizme.
Motu proprio koji zahtijeva ove izmjene je poziv da postanemo svjesni potencijala karizme Opusa Dei u poslanju Crkve. Kako kaže Sveti Otac, „prema daru Duha koji je primio sveti Josemaría Escrivá de Balaguer, Prelatura Opusa Dei, uz vodstvo samog Prelata, ispunjava zadaću širenja univerzalnog poziva na svetost po cijelom svijetu, kroz posvećenje rada, obiteljskih i društvenih dužnosti.“ Budući da je sam Papa taj koji nas podsjeća na tu odgovornost, vjernici Opusa Dei će se osjećati potaknutima da sve dublje proniknu u ovu karizmu i da razluče, u svjetlu Duha Svetoga, kako je utjeloviti u novim situacijama našeg svijeta.