Velečasni Jorge Ramos, rodom Portugalac, već više od dvije godine vodi Prelaturu Opusa Dei za Hrvatsku. S njime smo razgovarali o radu Prelature, ali i o kontroverzijama koje se uz nju vežu.
(Razgovarao Zvonimir Despot)
1. Kako se Opus Dei u Hrvatskoj pripremao za Božić?
Mislim da Božić mora biti za svatko od nas jedan novi i poseban susret s Gospodinom Isusom. Isus je jako važan za nas: „Izvan Isusa Krista mi ne znamo ni što smo, ni što je naš život, ni što je smrt, ni što je Bog, ni što smo mi!“, rekao je Paskal. Isus se rodio u Betlehemu u jednoj spilji „jer za njih ne bijaše mjesta u svratištu“. Danas još uvijek Isus traži smještaj u našem srcu. „Gle, stojim na vratima i kucam. Ako tko čuje moj glas i otvori mi vrata, ući ću k njemu i blagovati s njime“. Moramo prihvatiti njega. Moramo se mu otvoriti čitavim svojim životom. Moramo mu otvoriti svoje srce. Božić je vrijeme za osluškivati ovo Gospodinovo kucanje. On nam moli: Otvori mi! Pusti me unutra! Počni živjeti od mene! Sveti Josemarija je pisao: „Molimo Isusa za oproštenje zbog naše osobne sljepoće i nezahvalnosti. I molimo ga za milost da pred Njim nikada više ne zatvorimo vrata svog srca“. Molimo Gospodina da živimo po uzoru Kristovu i da nas obnovi na sliku Krista.
2. Čujemo da ste postali jedan od najpoznatijih ispovjednika u zagrebačkoj katedrali.
Sakrament ispovijedi je jedan od najvećih dobara koje je Gospodin ostavio svojoj Crkvi. Osnivač Opusa Dei uvijek je rekao da svećenici moraju se posvećivati što više moguće ispovijedi. Papa je rekao da je to jedna karizma svećenika iz Prelature.
Svećenici imaju moć oprosta grijeha ne po vlastitoj kreposti, nego u osobi i u ime Krista. Samo Bog može oprostiti grijehe i htio je to učiniti u sakramentu ispovijedi, preko svojih svećenika. Svećenici moraju raditi dan i noć na usluzi svima. Moraju duše primati jednu po jednu.
Drago mi je ispovijedati u katedrali i pomagati ljudima da se pročiste u svetom sakramentu pomirenja, da mogu obnoviti ili potvrditi svoj kršćanski život. Velika je radost svaki put kada se netko ispovijeda. Ovu istu radost dijele s nama na nebu Bog i svi sveti.
3. Kako ste zadovoljni radom Prelature?
Jako zadovoljan. U isto vrijeme ne smijemo nikada reći dosta. Sjetite se riječi svetoga Augustina: „Ako kažeš „dosta“, izgubljen si. Orijentiraj se uvijek prema „više“, pokreni se, uvijek idi naprijed. Ne ostaj na istom mjestu, ne idi natrag, ne gubi pravac puta“.
4. Koliko ste dosad uspjeli dobiti članova?
Imamo nekoliko članova različitih zanimanja. Opus Dei nikada nije diskriminirao: surađuje i živi sa svima, jer u svima vidi dušu koju treba voljeti i poštovati.
5. Ima li naznaka da bi iz Prelature u HR mogao doći i koji svećenik?
Nadam se da će se to dogoditi s vremenom. Nekoliko laika Opusa Dei može biti zaređeno nakon dubokog obrazovanja kako bi duhovno pomagali ostalim članovima i sudjelovali u apostolskim aktivnostima koje su ovi promovirali. Opus Dei je organska apostolska suradnja svećenika i laika.
6. Koje su najčešće aktivnosti Prelature?
Apostolat prijateljstva i povjerljivog razgovora; ciklus razmatranja za studente i đake; duhovne obnove i duhovne vježbe; posjeti siromašnim obiteljima; volontarijat za studente; tečajevi teologije; obrazovanje u vjeri; duhovno vodstvo; pomoć u učenju; aktivnosti za mlade (sport, izleti, film-klub, itd).
Imamo jedan studentski dom za studentice (kulturni centar Harmica, Kamaufova 11), gdje funkcionira također jedan klub za srednjoškolke i djevojke od 8 do 14 godine. Imamo još jedan studentski centar za mladiće (kulturni centar Medvešćak, Vlaška 70E), gdje funkcionira također jedan klub za mladiće od 12 do 18 godina.
7. Kakvi su planovi za budućnost u Hrvatskoj?
Širenje i produbljenje rada Opusa Dei u cijeloj Hrvatskoj.
8. Koliko su i kako Hrvati upoznati s Prelaturom?
Može se konzultirati www.opusdei.org gdje je moguće naći dosta informacija, odgovor na najčešća pitanja o Opusu Dei, nekoliko interesantnih svjedočanstava, vijesti, reportaže, tekstove Prelata i sv. Josemarije, itd. Mogu se čitati na hrvatskom sve knjige sv. Josemarije: Put, Brazda, Kovačnica, Gospina Krunica, Prijatelji Božji,. Susret s Kristom, Crkva naša Majka, dvije biografije, jedan kratki prikaz razvoja, duhovnosti, organizacije i djelovanja Opusa Dei, „Opus Dei“, Dominique Le Tourneau.
9. Upravo je izašla nova knjiga "što je Opus Dei?" Noama Friedlandera. Zašto se uz Prelaturu vežu tolike tajnovitosti i afere?
Knjiga koju ste spomenuli je jedan prosječan tekst, pun grešaka, neistine i nepreciznosti. Ne isplati se gubiti vrijeme s tim knjigama ako se želi nešto ozbiljno naučiti. Ne isplati se baciti novac kroz prozor kupujući tu knjigu.
10. Zašto kažu da je Prelatura konzervativna, tajnovita, najmoćnija...?
Opus Dei je konzervativan jer je vjeran Crkvi, Papi, Biskupima i iznad svega Isusu Kristu. Opus Dei nije tajnovit: naši centri su otvoreni za sve ljude; svatko koji traži informacije može ih dobiti. Naša moć je molitva i euharistija: mi se molimo puno svaki dan, ali molitva je uvijek nedovoljna. Uvijek se može i mora se bolje i više moliti. Sv. Josemarija je pisao: „molitva je svemoćna; molitva uvijek rađa plodom“. To je naša moć, to je moć Crkve.
11. I u nas je jedna od najčitanijih knjiga "Da Vincijev kod". Što mislite o toj knjizi?
Potrebno je istaknuti da je to djelo fikcije a ne povijesno djelo. Nažalost mnogi to ne razlikuju i uzimaju povijesno točnim ono što se nalazi u ovom romanu punom blasfemije i neistine.
Zašto se oko ove knjige digla tolika prašina? Brown-ova strelica je posebno uperena protiv Katoličke crkve i Opusa Dei. Žalosno je što je Brown u ovoj knjizi htio svjesno diskreditirati Isusa Krista, Bibliju i temeljne kršćanske istine. U stvari nema Da Vincijevog koda nego se radi o Brown-ovom kodu koji je on izmislio, a ne Leonardo. Žalosno je i to što sam autor stoji iza svojih laži.
Savjetujem čitati www.opusdei.org „Da Vincijev kod: Istine ili laži?“ Piše: Darko Tomašević, vicerektor na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji i profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji. Mislim da je jedan odličan i ozbiljan članak o ovoj knjizi: samo 15 stranica za demaskirati ovo lažno djelo. Kaže ovaj autor: „Govoriti o sljedbenicima Opus Dei-a kao ubojicama ne samo da je uvreda nego i tvrdnja koju bi trebalo sudski goniti”.
Zašto je Brown pisao ovu knjigu? Možda iz mržnje prema kršćanstvu. Možda iz želje za zaradom? Koji god bio razlog, jedno je sigurno «tko s vragom tikve sadi, o glavu mu se razbijaju».
12. Znate li, kakvo je mišljenje novoga Pape o Prelaturi u odnosu na pokojnoga, koji ju je jako cijenio? Očekuju li Prelaturu neke promjene za pontifi9kata Benedikta XVI.?
Citiram jedan dio Pisma Benedikta XVI. Prelatu Opusa Dei prigodom njegove pedesete godišnjice svećeničkog ređenja gdje naziva Prelaturu – „ovu predragu Prelaturu”:
“Primi, Prečasni brate, ovaj dokaz naše ljubavi i dobronamjernosti, zajedno s apostolskim blagoslovom zazivajući Božju providnost posredovanjem Majke Božje, Presvete Djevice Marije, i svetog Josemarije Escrivá de Balaguer, udjeljujem ga tebi svim srcem i također biskupima i svećenicima, muževima i ženama koji tvore ovu predragu Osobnu Prelaturu Svetog Križa i Opusa Dei, i sve koji puni veselja, slave ovu značajnu godišnjicu.
Vatikan , 9. srpanj 2005., prva godina našega pontifikata, Papa Benedikt XVI. „
Mislim da ne treba ništa više reći: molimo svaki dan za osobu, nakane i zdravlje svetoga Oca.
13. Kako biste ocijenili Crkvu u Hrvatskoj? Kako se ona suočava sa svakodnevnim problemima? Je li dovoljno glasna?
Crkva u Hrvatskoj kao svugdje u svijetu je sakrament spasenja, znak i oruđe zajedništva Boga i ljudi. Ona je sveopći sakrament spasenja. Ona je vidljivi nacrt Božje ljubavi prema čovječanstvu. Velika mi je radost moći iz sve duše kazati: ljubim svoju majku, svetu Crkvu!
Papa kaže da Crkva nije pristala šutjeti pred nepravdama. Crkva osjeća dužnost da dade pravo glasa s nepromijenjenom hrabrošću onome tko nema glasa. Njezin krik je uvijek evanđeoski u obrani siromaha svijeta, kojima se prijeti, koji su bez ugleda i čija su ljudska prava ugrožena.
14. Kakav je vaš stav o radu trgovina nedjeljom?
Nedjeljno slavlje Dana i Euharistije Gospodnje u središtu je života Crkve. Ustanova dana Gospodnjeg pridonosi da svi imaju dovoljno odmora i slobodna vremena za obiteljski, kulturni, društveni i vjerski život. Crkva savjetuje vjernicima da se u nedjelje i ostale zapovjedne blagdane uzdrže od onih djela i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Boga, radost vlastitu danu Gospodnjem ili potrebit odmor duše i tijela. Sveti Augustin kaže: „Ljubav prema istini traži sveto slobodno vrijeme, nužda pak ljubavi prihvaća opravdan rad“.
15. Je li hrvatska Vlada socijalno osjetljiva, odnosno čini li dovoljno da smanji siromaštvo i socijalne razlike?
Vlada mora biti socijalno osjetljiva. Sveti Josemarija je rekao: „Neka znaju da moraju dobro iskoristiti novac; da moraju znati kako ga rasporediti kako bi svi mogli uživati u blagodatima zemlje. Jer vrlo je lako reći: ja sam jako dobar, ako nikada niste bili gladni. Jedan moj vrlo bogat prijatelj jednom mi je prilikom rekao: ne znam jesam li dobar budući da mi supruga nikada nije bila bolesna, nikada nisam bio bez posla ni novaca; djeca mi nikada nisu bila gladna, bez posla ili novaca; nikada se nisam našao na ulici bez krova nad glavom… Ne znam jesam li častan čovjek: što bih ja bio učinio da se sve to dogodilo meni?“
Ne dati siromasima da imaju udjela u našim vlastitim dobrima, znači okradati ih i oduzimati im život. Dobra koja držimo nisu naša, nego njihova. Crkva kaže: „Treba najprije udovoljiti zahtjevima pravde, da se ne bi davalo kao dar ljubavi ono što već duguje u ime pravde“.