Opus Dei

Spolnost dopire do najdublje jezgre ljudske osobe. Istinsko obrazovanje u čistoći ne zadovoljava se pukim informiranjem o biološkim aspektima, već pomaže ljudima promisliti o osobnim i moralnim vrijednostima koje su uključene u naše odnose s drugima. Grijesi protiv šeste zapovijedi često su zamjena za nedostatak prave ljubavi za kojom srce čezne.

Nitko, ni pod kojim okolnostima, ne može prisvojiti pravo da izravno ubije nevino ljudsko biće. Peta zapovijed također zabranjuje udaranje, ranjavanje ili nanošenje bilo kakve nepravedne tjelesne ozljede sebi ili bližnjima, kao i vrijeđanje pogrdnim riječima ili željenje zla. Što se tiče pobačaja i eutanazije, poštivanje života trebala bi biti granica koju niti jedan pojedinac ili država ne smiju prekršiti.

Četvrta zapovijed povezujuća je točka između prethodne tri i šest slijedećih: obiteljski odnosi otkrivaju tajanstveno tumačenje božanske i ljudske ljubavi koje su u suštini svake osobe. Roditelji imaju odgovornost stvoriti dom, obiteljski prostor u kojem se mogu živjeti ljubav, oprost, poštovanje, vjernost i nesebično služenje.

Svi ljudi pozvani su sudjelovati u Božjoj stvoriteljskoj moći usavršavajući svijet kroz svoj rad. Trebali bi, također, prestati raditi sedmog dana, kako bi se posvetili svetkovanju dana Gospodnjeg i odmoru. Svetost nedjelje prvenstveno se održava sudjelovanjem u svetoj Misi. Crkva je uspostavila ovu obvezu kako njena djeca ne bi ostala bez osnovne hrane koja im je potrebna da žive kao djeca Božja.

Prva zapovijed Dekaloga jedini je mogući temelj za istinski uspješan ljudski život. Najviši razlog ljudskog dostojanstva sastoji se u našem pozivu na zajedništvo s Bogom. Ljubav prema Bogu mora uključivati ​​ljubav prema onima koje Bog voli. Druga zapovijed zabranjuje bilo kakvu neprikladnu upotrebu Božjeg imena, a posebno bogohuljenje.

„Kakve će biti srednjoročne i dugoročne posljedice novih digitalnih tehnologija? I kakav će utjecaj imati na živote pojedinaca i društva, na međunarodnu stabilnost i mir?“ Ovim pitanjima papa Franjo uvodi poruku za 57. Svjetski dan mira koji će se obilježiti 1. siječnja 2024. godine.

Kršćanski život je naš život djece Božje u Kristu po Duhu Svetom. Djelovanje Duha Svetoga u duši kršćanina, osim što daje posvećujuću milost i bogoslovne kreposti, priopćava nadahnuća i stvarne milosti, te ima posebno očitovanje koje Crkva naziva darovima Duha Svetoga. Dekalog sadrži niz ozbiljnih dužnosti, ali je također i prije svega uputa, nauk kako živjeti.

Apostolska pokorničarna Svete Stolice objavila je da se oprosti koje članovi Djela i njihove obitelji mogu koristiti na ove datume dodjeljuju zauvijek. Do sada su se obnavljali svakih sedam godina.

Samo su voljne radnje predmet moralnog vrednovanja. Odgoj složenog svijeta osjećaja temeljni je dio kršćanske formacije i života. Put za sređivanje strasti je stjecanje moralnih navika koje se nazivaju vrlinama. Objekt, namjera i okolnosti su “izvori” ili konstitutivni elementi moralnosti ljudskih djela.

Vječni zakon, prirodni zakon, Novi zakon ili Kristov zakon, ljudski politički i crkveni zakoni svi su moralni zakoni u vrlo različitom smislu, iako svi imaju nešto zajedničko. Za formiranje ispravne savjesti potrebno je poučavati inteligenciju u spoznaji istine – za što se možemo osloniti na pomoć Učiteljstva Crkve – te odgajati volju i osjećaje prakticiranjem kreposti.