Svešteničko društvo Svetog Krsta

Svešteničko društvo Svetog Krsta je udruženje sveštenika suštinski povezano sa Prelaturom Opus Dei, koje svojim članovima pruža doktrinarnu i pastoralnu formaciju, duhovno vođstvo i blisko bratsko praćenje kako bi duboko živeli svetost u vršenju svoje službe. Čine ga kako sveštenici klera Prelature, tako i biskupijski sveštenici koji, ne gubeći vezu sa sopstvenim biskupom, teže da rastu u svom pozivu prema duhu Opus Dei.

Šta je

Svešteničko društvo Svetog Krsta je udruženje sveštenika suštinski povezano sa Prelaturom Opus Dei.

Cilj Svešteničkog društva Svetog Krsta je podsticanje svetosti sveštenika u vršenju njihove službe u Crkvi, prema duhu i asketskoj praksi Opus Dei.

Čine ga sveštenici inkardinirani u Prelaturu i drugi prezbiteri inkardinirani u svoje pojedinačne Crkve. Takođe mogu učestvovati đakoni u pripremi za sveštenstvo. Trenutno broji oko 4.000 članova. Njegov predsednik je Prelat Opus Dei.

Istorija

Svešteničko društvo Svetog Krsta ima korene u ljubavi svetog Hosemarije prema biskupijskim sveštenicima i u osnivačkom događaju od 2. oktobra 1928. godine, kada mu je Gospod dao da sagleda Opus Dei. Ipak, njegov institucionalni početak datira nekoliko godina kasnije, 1943. godine.

Tako je nastalo Svešteničko društvo Svetog Krsta, koje je madridski biskup ustanovio 8. decembra 1943. godine, nakon što je 11. oktobra iste godine dobijeno odobrenje Svete Stolice.

Dana 28. novembra 1982. godine, kada je sveti Jovan Pavle II ustanovio Opus Dei kao ličnu Prelaturu međunarodnog karaktera, postignuto je konačno pravno rešenje. Istom apostolskom konstitucijom, Papa je ustanovio Svešteničko društvo Svetog Krsta kao udruženje klirika suštinski povezano sa Prelaturom.

Sastav i odnos sa biskupijom

Numerarski i koadjutorski članovi potiču od laičkih vernika Prelature (numerara i pridruženih članova), koji nakon odgovarajuće pripreme primaju sveti red. Pristupaju Svešteničkom društvu Svetog Krsta u trenutku svog đakonskog ređenja.

Ovi sveštenici, sasvim razumljivo, pripadaju isključivo prezbiterijumu svojih biskupija. Ne postaju deo klera Prelature, nemaju nikakvu hijerarhijsku vezu sa Prelaturom niti zavise od bilo kog crkvenog poglavara u Opus Dei.

Njihov odnos sa Generalnim predsednikom Svešteničkog društva Svetog Krsta, koji je Prelat Opus Dei, jeste odnos udruživanja. Drugim rečima, predsednik nema upravnu vlast nad biskupijskim sveštenicima koji pristupaju Društvu.

Duhovna pomoć i formacija

Svešteničko društvo Svetog Krsta pruža svojim članovima i klericima koji učestvuju u njegovim aktivnostima duhovna sredstva za podršku unutrašnjem životu, doktrinarnu i pastoralnu formaciju, i bratsko jedinstvo među sveštenicima.

Sredstva formacije koja članovi primaju slična su onima koja se pružaju laičkim vernicima Prelature, uzimajući u obzir posebne dimenzije sveštеničke formacije, i dopunjuju, bez preklapanja, odredbe o trajnoj formaciji koje biskup daje za prezbiterijum svoje biskupije. Tako članovi mogu dobiti lično duhovno vođstvo, doktrinarna ili asketska predavanja, dane duhovnih vežbi itd., organizovane tako da ne ometaju njihovu službu.

Duhovna pomoć koju pruža Društvo usmerena je na unapređenje unutrašnjeg života članova, podsticanje njihove vernosti u vršenju svešteničkih dužnosti i negovanje jedinstva svakog od njih sa sopstvenim biskupom, kao i bratstva sa ostalim prezbiterima.

Upravo je to misija Društva: doprineti da članovi obavljaju sveštenički rad ispunjen razumevanjem, ljubavlju i duhom služenja Crkvi i svakoj biskupiji ponaosob; pomoć biskupijskim prezbiterima, prema kojima je Gospod želeo da Opus Dei oseća posebnu brigu.

Uslovi i pristupanje

Prijem u Svešteničko društvo Svetog Krsta, kao pridruženi ili nadbrojni članovi, mogu tražiti sveštenici (i đakoni koji izričito izjave nameru da postanu prezbiteri) inkardinirani u različitim biskupijama.

Da bi bili primljeni, moraju biti svesni da su primili Božji poziv da traže svetost prema duhu Opus Dei. To podrazumeva, na primer: ljubav prema biskupiji i jedinstvo sa svim članovima biskupijskog prezbiterijuma, poslušnost i poštovanje prema sopstvenom biskupu, pobožnost, izučavanje svete nauke, revnost za duše i duh žrtve, trud u podsticanju zvanja i nastojanje da se službene dužnosti obavljaju sa najvećim savršenstvom.

Molba za prijem podnosi se pismom upućenim Generalnom predsedniku.