Neke bitne karakteristike duha Opusa Dei

Koje su osnovne karakteristike duha Opusa Dei? “Ovo je volja Božja: vaše posvećenje,“ tako je sveti Pavao rekao prvim kršćanima. Ova je poruka “stara kao i Evanđelje i nova kao i Evanđelje.“ Bog sve krštenike zove na puninu svetosti.

Koje su osnovne karakteristike duha Opusa Dei?

“Ovo je volja Božja: vaše posvećenje,“ tako je sveti Pavao rekao prvim kršćanima. Ova je poruka “stara kao i Evanđelje i nova kao i Evanđelje.“ Bog sve krštenike zove na puninu svetosti.

“Božansko sinovstvo” – znati da smo djeca Božja

“Odmori se u činjenici da si dijete Božje. Bog je Otac pun nježnosti, pun istinske ljubavi. Nazovi ga 'Ocem' puno puta tijekom dana i reci mu – sam u svom srcu – da ga voliš, da ga obožavaš, da se osjećaš ponosnim i snažnim jer si njegovo dijete.”

Kršćani su svojim krštenjem postali djeca Božja. Božje očinstvo je istina koju nam Isus otkriva u Evanđelju i bitan je dio kršćanskog učenja. Bog je htio da ova istina – biti Božja djeca u Kristu – bude utisnuta u dušu svetog Josemarije posebno jako u određenom trenutku. Objasnio je: “Naučio sam Boga zvati ‘Oče’ još kao dijete, u Očenašu. Ali osjećati, vidjeti, biti zapanjen time da Bog želi da budemo njegova djeca..., to se dogodilo na ulici, u tramvaju, tijekom jednog sata ili jednog i pol sata, nisam siguran. ‘Abba, Pater!’, morao sam vikati.”

Spoznaja da smo djeca Božja povećava u nama povjerenje u Božju providnost, daje jednostavnost našim razgovorima s Bogom i dublju svijest o dostojanstvu svakog ljudskog bića i potrebu za bratstvom među ljudima, istinskom kršćanskom ljubavi za svijet i sve ljudske stvarnosti što ih je Bog stvorio, te osjećaj smirenosti i optimizma.

Jedinstvo života

“Samo je jedan život, od tijela i duha. I upravo taj život mora postati, dušom i tijelom, svet i ispunjen Bogom,” rekao je sveti Josemaría.

Kršćani, muškarci i žene što žive usred svijeta, ne bi trebali živjeti “dvostrukim životom. S jedne strane nutarnji život, život jedinstva s Bogom; a s druge strane odvojen i udaljen profesionalni, društveni i obiteljski život.”

Posljedica jedinstva života je ta da male stvari poprime veliko značenje. “Velika se svetost sastoji u neprestanu ispunjavanju malih dužnosti.” Samo se čini da su to nevažne stvari poput malih usluga, dobrog ponašanja, poštivanja drugih, urednosti, točnosti itd. “Sve radite iz ljubavi. Tako neće biti malih stvari; sve postaje veliko. Ustrajnost u malim stvarima iz ljubavi – to je heroizam.”

Posvećivati posao

“Kršćanin bi trebao svaki pošteni posao, intelektualni ili manualni, raditi najsavršenije moguće: ljudskim savršenstvom (profesionalnom kompetencijom) i kršćanskim savršenstvom (s ljubavi prema Božjoj volji i kao službu čovječanstvu). Tako učinjen posao, bez obzira kako se malenim ili nevažnim činio, pomaže oblikovati svijet na kršćanski način. Božanska dimenzija svijeta postaje uočljivija, a naš se posao ugrađuje u prekrasno djelo Stvaranja i Otkupljenja. Podiže se na razinu milosti. Posvećuje se i postaje Božji posao, operatio Dei, Opus Dei.”

I “na svom poslu, uz svoje kolege, prijatelje i rođake, dijeleći njihove interese, možemo im pomoći doći bliže Kristu.” Najprije svojim primjerom, a tek tada riječi i snažnom željom da pomognemo riješiti materijalne porebe i društvene probleme okoline.

Naći Boga u svakodnevnom životu

“Svakodnevni život može biti svet i ispunjen Bogom.” U svakodnevnom životu kršćani mogu prakticirati sve kreposti: vjeru, nadu i ljubav, i ljudske kreposti – velikodušnost, radišnost, pravednost, odanost, sreću, iskrenost i tako dalje. Prekticirajući te kreposti, kršćani oponašaju Isusa Krista. “Nadnaravna vrijednost našeg života ne ovisi o ispunjavanju velikih stvari koje nam ponekad predlaže naša razigrana mašta. Radije se pronalazi u vjernom prihvaćanju Božje volje, velikodušnom prihvaćanju prilika za male, dnevne žrtve.”

Brak, božanski poziv

Za većinu kršćana brak i obitelj su prilike na kojima treba graditi svetost i kojima treba dati kršćansku dimenziju. “Za kršćanina brak nije tek društvena institucija, više manje lijek za ljudsku slabost. To je istinski nadnaravni poziv.”

Ljubav prema osobnoj slobodi

"Imamo dužnost braniti svačiju osobnu slobodu jer znamo da je Isus Krist stekao tu slobodu za nas. Ako to ne činimo, kakvo pravo imamo braniti svoju vlastitu slobodu? Također moramo širiti istinu jer veritas liberabit vos, istina nas oslobađa dok ignoriranje zarobljuje.”

Kršćani su obični građani s potpuno jednakim pravima i obvezama kao i svi drugi. U svojim se političkim, financijskim ili kulturnim aktivnostima ponašaju slobodno i odgovorno, bez pokušavanja uplitanja Crkve ili Opusa Dei u svoje odluke, i bez da svoje odluke predstavljaju kao jedino katoličko rješenje. “Kao kršćani imate potpunu slobodu, i osobnu odgovornost koja iz nje proizlazi, da sudjelujete u političkim, društvenim ili kulturnim stvarima koje smatrate dobrima, bez ikakvih ograničenja osim onih koje je postavilo Crkveno Učiteljstvo.”

Ovo zahtjeva poštivanje slobode i mišljenja drugih ljudi. “Svom svojom snagom branim slobodu savijesti,” rekao je sveti Josemaría. “Mora se poštivati legitimna glad za istinom. Svatko ima važnu zadaću tražiti Boga, upoznati ga i obožavati ga, ali nitko na zemlji nema pravo drugima nametati vjeru koja im nedostaje; jednako kao što nitko nema pravo činiti nažao onima koji su od Boga primili vjeru.“