Članak u nastavku objavljen je u časopisu L’Osservatore Romano 29. travnja 2021 .:

"In ogni circostanza. L’intercessione del Beato Álvaro del Portillo" [U bilo kojim okolnostima. Zagovor blaženog Alvara del Portilla] knjiga je Francesca Russoa (Elledici, Torino, 2020.) koja prikuplja priče i svjedočenja ljudi koji su primili uslišanja pozivajući se na zagovor španjolskog biskupa. Na čelu Opusa Dei od 1975. do 1994., del Portillo je proglašen blaženim 2014. u Madridu tijekom proslave koju je u ime pape Franje predvodio kardinalni prefekt (danas emeritus) Kongregacije za kauzu svetaca, čiji tekst za predstavljanje knjige objavljujemo u nastavku.

Svetost je cilj Crkve. Štoviše, mogli bismo reći da je svetost najautentičniji cilj cijele ljudske povijesti. Svetost je najviši oblik humanizma. Jer svetac je potpuno razvijeno ljudsko biće, čiji se životni cilj podudara s Božjim.

Crkva, zajedništvo vjere, nade i ljubavi, svjedoči o Božjoj ljubavi prema svijetu, a kroz povijest je znak i instrument posvećenja za sve narode. Sveci su oni koji na jasan i vjerodostojan način ovaj cilj ostvaruju u vlastitom životu.

Oni su sjeme novog života posijanog u brazde vremena, ljudi koji su postigli puninu savršenstva ljubavi i tako su u stanju osvijetliti umove i srca žena i muškaraca svakog vremena, zapaliti im iznova vjeru, potaknuti njihovu velikodušnost u nastojanju da prevladaju sakatu osrednjost, da obnove međuljudske odnose u istini i pravdi. Sveci žude da pomognu čitavom čovječanstvu, tako da nitko u životu ne bude marginaliziran ili poražen beznađem i tugom.

Sveci su vjerni, stalni i vjerodostojni svjedoci ljubavi koja preobražava svijet Kristovim pashalnim otajstvom. Osjećaji i ideali koji nadahnjuju njihov život odražavaju najviše ljudske vrijednosti. Iznad svega, u svakoj situaciji traže slavu Božju i iskreno dobročinstvo prožeto brigom za bližnjega.

Duboko uronjeni u svoje vrijeme i okolnosti, daju izraz osobinama i najvišim kvalitetama ljudi svog vremena, postajući za njih praktički „osobna iskaznica", iako njihov utjecaj seže daleko izvan zemljopisnih granica i trajanja njihova zemaljskog postojanja. Oni su najveća djeca svoje rodne zemlje, uzorni likovi najboljih talenata svoga naroda. Zemlje s dugogodišnjom kršćanskom tradicijom uvijek će moći pronaći u svojim svecima plodnu duhovnu i kulturnu baštinu, kako bi mogle nastaviti graditi svoju budućnost odgovarajući na nove izazove i perspektive. A oni narodi i zemlje koji su tek nedavno dobili dar evangelizacije u njima također mogu pronaći „korijen", sidro za svoj autentični razvoj.

Navjestitelji i provoditelji univerzalnih vrijednosti, sveci su „posrednici“ u izgradnji mira, u predanju solidarnim djelima i pomoći najpotrebitijima, u zaštiti života u svim fazama, u brizi za stvaranje, u obrani savjesti, u važnosti vjerske slobode - standarda i temelja svih ostalih sloboda.

Sveci su strastveni tragači za istinom, što je najdublja vrijednost ljudske kulture. Oni su prvi i najvjerodostojniji „kulturni katalizatori“ i uče nas kako živjeti u poslušnosti istini i u velikodušnoj službi uz puno poštivanje ljudskog dostojanstva.

Izvanredni promicatelji obnove u Crkvi i u društvu, njihovi primjeri i učenja označavaju nam put koji možemo slijediti s novim entuzijazmom. I danas je Crkva, kao što je to uvijek bio slučaj u njezinoj povijesti, pozvana na obnovljenu viziju kako bi mogla još bolje odgovoriti na očekivanja našega Gospodina.

Vraćajući se svojim stopama, kršćanska zajednica i svaki vjernik naći će načine da radosno preuzmu svoju odgovornost za novu evangelizaciju i s novim entuzijazmom rade u službi dobra. Pastiri Crkve obavljat će svoju službu s žarom i poniznošću vodeći Božji narod u evanđeoskoj svetosti; vjernici će rasti u vjernosti svom pozivu i, vođeni evanđeoskim savjetima, isticati središnju ulogu Boga i primat nadnaravnog u životu svake osobe; dijalog između kultura odvijat će se u duhu iskrene dobrodošlice i uzajamnog uvažavanja i donijet će obilje i trajne plodove u potrazi za mirom i bratstvom među svim narodima.

* * *

„Stražaru, koje je doba noći?" zaziva Izaija, najveći izraelski prorok (usp. Iz 21,11).

Je li završila ova noć?

Mnogi znakovi na horizontu govore nam da je ova noć, na sreću, završila.

Ali mnogi nas drugi uznemirujući znakovi upozoravaju da je put do potpunog postajanja čovjekom još uvijek dug i ispunjen suzama. Barbarstvo je još uvijek među nama i danas je kao i jučer zaodjenuto licemjerjem i netrpeljivošću.

Još uvijek su nam potrebni „čuvari", svete žene i muškarci.

Prorok nas još jednom ohrabruje: „Čuj, stražari ti glas podižu“ (Iz 52,8); „Po čitav dan i noć neće nikada šutjeti” (Iz 62,6).

To je utješna proročanska vizija: Gospodin nikada neće dopustiti da Crkvi i svijetu nedostaju sveci.

Ova je knjiga „pločica" u velikom mozaiku.

Mozaiku koji svjedoči o stvarnosti da se prorokovo obećanje i dalje ispunjava.

Angelo kardinal Amato

Prefekt emeritus Kongregacije za kauze svetaca