12. Kakvu vrstu povijesne vjerodostojnosti ima Biblija?

Skupina katoličkih teologa sa sveučilišta Navárra pripremila je 54 pitanja i odgovora o Isusu Kristu. Ovo je pitanje br.12: »Kakvu vrstu povijesne vjerodostojnosti ima Biblija?»

Prethodna pitanja

Knjige Svetog Pisma cjelovito i bez greške poučavaju istinu koju je Bog želio zabilježiti za naše spasenje. One dakle govore o istinitim činjenicama.

No činjenice se mogu izraziti pomoću različitih književnih vrsta, od kojih svaka ima osobni stil prikaza stvari.

Na primjer, kada se u Psalmu kaže da «nebesa slavu Božju kazuju – naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih»(Ps 19:2 ), onda se ne tvrdi da nebesa izgovaraju riječi ili da Bog ima ruke, već izražava istinitu činjenicu da priroda svjedoči o Bogu koji je njen Stvoritelj.

Povijest je literarni žanr koji u sadašnjosti ima određene karakteristike, različite od književnih stilova korištenih u pripovijedanju starog Bliskog Istoka ili grčko-latinske antike.

Sve knjige Biblije, Starog kao i Novog Zavjeta, bile su napisane prije 2 do 3 tisuće godina.Tako bi to bio anakronizam kad bismo ih označili kao «povijesne» u kontekstu koji sada dajemo toj riječi, s obzirom da one nisu poučavane ili pisane s konceptualnom shemom koju danas imamo.

Ipak, iako one ne mogu biti opisane kao «povijesne» u tekućem značenju te riječi, one ni u kom slučaju ne prenose krive ili lažne podatke, pa da tako ne bi zavrijedile vjerodostojnost. One uistinu prenose istine i upućuju na činjenice, koje su se stvarno dogodile u vremenu i svijetu u kojem živimo rečeno na način govora i način izražavanja koji je drugačiji, ali jednako valjan.

Ove knjige nisu napisane da bi zadovaljile našu znatiželju o irelevantnim detaljima poruka koje prenose, kao na primjer što su likovi jeli, kako su bili obučeni i što im se je sviđalo.Uglavnom ono što saznajemo je evolucija činjenica vjere Izraela i kršćanske vjere. Biblijski tekstovi dozvoljavaju saznanje o onom što se dogodilo još i bolje nego li izravni svjedoci događaja, čak i kada nisu mogli imati podatke potrebne za punu evoluciju svjedočenja.

Na primjer, osoba koja je prošla Golgotom na dan Kristova raspeća trebala je biti svjesna da su Rimljani izvršili egzekuciju nad jednim koji je osuđen na smrt.

Međutim čitatelj Evanđelja, uz dodatak ove realnosti, zna da je raspeta osoba ustvari Mesija, a taj precizan moment predstavlja otkupljenje (spasenje) cijelog čovječanstva.

Bibliografía: Francisco Varo, żSabes leer la Biblia? (Planeta, Barcelona, 2006)

Francisco Varo