09. Je li Isus bio samac, oženjen ili udovac?

54 pitanja i odgovora o Isusu Kristu koje je pripremila skupina katoličkih teologa sa sveučilišta Navarre. Ovo je pitanje broj 9: „Je li Isus bio samac, oženjen ili udovac?“

-Činjenice sačuvane u evanđeljima govore nam da je Isus obavljao tesarski posao u Nazaretu (Marko 6.3). Kad mu je bilo 30 godina počeo je svoje javno djelovanje (Luka 3.23). Za vrijeme njegova poslanstva bilo je i žena koje su ga slijedile (Luka 8.2-3), te drugih žena koje je susretao (Luka 10.38-42). Premda nam se nigdje ne govori da je živio u celibatu kao niti da je bio oženjen niti postao udovac, evanđelja govore o njegovoj obitelji, njegovoj majci, braći i sestrama, ali nikada o njegovoj ženi. Ova šutnja je znakovita.

-Isus je bio poznat kao Josipov sin (Luka 23.4.22, Ivan 2.45; 6.42) a kada su Nazarećani ostali iznenađeni njegovim naučavanjem, uzviknuli su: „Nije li to Marije tesareve sin, te brat Jakova i Josipa, Jude i Šimuna? A njegove sestre, ne žive li one među nama?“ (Marko 6.3).

-Ni na jednom mjestu se ne govori da Isus ima ili da je imao ženu. Predaja nije nikad spomenula Isusov mogući brak. To je zbog toga što se smatralo da je stvarnost braka bila uvredljiva za nekog kao što je bio Isus(koji je, usput rečeno, vratio braku njegovo izvorno dostojanstvo (Matej 19.1-12) ili pak zbog toga što to nije bilo u skladu s vjerom u Kristovo božanstvo.

-Umjesto toga, predaja se pridržava povijesne stvarnosti. Ukoliko je postojala želja da se prešute stvari koje bi mogle biti kompromitirati vjeru Crkve, zašto je krštenje Isusovo stavljeno u ruke Ivana Krstitelja koji je obavljao krštenje za oproštenje grijeha? Ako je rana Crkva željela prešutjeti Isusov brak, zašto nije prešutjela i nazočnost pojedinih žena među ljudima koji su ga okruživali?

-Usprkos svemu tome, i dalje postoje stajališta da je Isus bio oženjen. Tome je tako zbog doktrine i prakse zajedničke rabinima iz prvog stoljeća nove ere (vidi: „Kakva je bila veza između Isusa i Marije Magdalene?“ za informacije o Isusovom navodnom braku s njom).

-Kako je Isus bio rabin, celibat je bio nezamisliv za rabine toga vremena, pa se pretpostavlja da je bio oženjen (bilo je i iznimki poput rabina Simona ben Azzaija, koji je na optužbe da je samac rekao: „Moja duša je zaljubljena u Toru. Ostali se mogu brinuti o svijetu.“ Babilonski Talmud B. Yeb. 63d.).

-Zbog toga neki tvrde da je Isus, poput ostalih židovskih vjernika, morao biti oženjen kada je navršio 20 godina života, da bi kasnije napustio ženu i djecu kako bi proveo svoje poslanje.

-Odgovor na ovaj prigovor je slijedeći:

1. Postoje dokazi da je u židovskoj zajednici prvog stoljeća nove ere provođen celibat

Josif Flavije, Filon, i Plinije stariji, antički povjesničari govore nam da je bilo Esena koji živjeli celibat, također znamo da su i neki iz Kumrana bili u celibatu.

Filon ističe da su „terapisti“, egipatska asketska skupina, provodili život u celibatu.

Osim toga, u izraelskoj tradiciji, bili su čuveni ljudi poput proroka Jeremije koji su živjeli u celibatu. Slično je i Mojsije apstinirao od seksualnih užitaka kako bi stupio u blisku vezu s Bogom, prema predaji rabina.

Ivan Krstitelj se nikad nije ženio.

Premda celibat nije bio čest, ne može se reći da je predstavljao nešto nečuveno.

2. Čak i da nitko nije živio u celibatu u Izraelu, ne bismo morali pretpostavljati zbog toga da je Isus bio oženjen.

Dokazi pokazuju da je želio živjeti u celibatu, a mnogo je razloga zbog kojih je takav život preporučljiv i prikladan, upravo s toga celibat čini Isusa jedinstvenim u odnosu na židovstvo njegova vremena.

Također je u većem skladu s njegovim poslanjem. Očito je da je, bez ikakve želje da se obezvrijedi brak ili nametne celibat njegovim sljedbenicima, cilj Kraljevstva Božjega (Matej 19:12), Božja ljubav koju Isus utjelovljuje, iznad svega ostaloga. Isus je želio živjeti u celibatu kako bi što bolje prenio tu istu ljubav.

Bibliografía:Armand Puig i Tŕrrech, Jesús, un perfil biogrŕfic , Proa, Barcelona 2004 (edición espańola: Jesús. Una biografía , Destino, Barcelona 2005); J. Gnilka, Jesús von Nazareth. Botschaft und Geschichte , Herder, Freiburg 1990 (ed. esp. Jesús de Nazaret , Herder, Barcelona 1993).

Prethodna pitanja

Juan Chapa